Macron stigao u Novu Kaledoniju pogođenu nemirima zbog izborne reforme

(Patria) - Francuski predsjednik Emmanuel Macron sletio je u četvrtak na pacifičko ostrvo Nova Kaledonija na razgovore, javio je Reuters.

Svaki pokušaj da se ubijede izgrednici da se sklone s ulica biće izazov, kao i pokušaj uvjeravanja pro-nezavisnih stranaka koje krive Macrona i vladu za nerede. Demonstranti strahuju da će izborna reforma, koju su usvojili zakonodavci u kontinentalnoj Francuskoj udaljenoj oko 20.000 km, razvodniti glasove domorodaca Kanaka, koji čine 40% stanovništva ostrva od 270.000 ljudi.

Budući da je riječ o ustavnoj reformi, za njenu ratifikaciju potreban je sastanak oba doma parlamenta, a Macron tek treba da objavi datum za to.

„Predsjednik je tu da pokrene razgovore koji bi trebali omogućiti postizanje globalnog političkog sporazuma“, rekao je premijer Gabriel Attal Senatu.

„Ovo je jedini način da se dođe do... puta oprosta i puta u budućnost“, dodao je.

Macron će, kako je rekao, imenovati tim visokih zvaničnika koji će ostati na ostrvu onoliko koliko je potrebno da bi pomogli da se to postigne.

Pomoćnici kažu da Macron nema plan i da će razgovarati sa svim stranama o rekonstrukciji nakon nereda, kao i o politici, ali je malo vjerovatno da će žuriti s bilo kakvom većom odlukom.

Ovo bi moglo razočarati neke lokalne grupe, uključujući FLNKS, koje žele da Macron odloži izbornu reformu za koju Pariz kaže da je potrebna za poboljšanje demokratije na ostrvu. Reforma bi omogućila francuskim stanovnicima koji žive u Novoj Kaledoniji deset godina da glasaju na pokrajinskim izborima.

„Očekujemo da će, ako on (Macron) otputuje u Kanaky, dati neku snažnu najavu da povlači ovaj izborni zakon, ali ako dolazi samo kao provokacija, to bi moglo biti loše“, rekao je Jimmy Naouna, iz Fronta nezavisnosti Nacionalnih Kanaka i socijalista (FLNKS).

Macron će imati sastanke s lokalnim izabranim zvaničnicima, kao i sa poslovnim liderima. Francuska je anektirala Novu Kaledoniju 1853. i dala koloniji status prekomorske teritorije 1946. godine. Treći su po rudarstvu u svijetu, ali je sektor u krizi i svaki peti stanovnik živi ispod praga siromaštva. Birački spiskovi su zamrznuti 1998. godine Noumejskim sporazumom, koji je okončao deceniju nasilja i uspostavio put do postepene autonomije, za koju kritičari kažu da je sada ugrožena.

U neredima je ubijeno šest osoba, u kojima su opljačkane prodavnice i zapaljeni automobil i preduzeća. Francuska vlada poslala je stotine policajaca da pomognu da stvari vrati pod kontrolu.