Da li će Netanyahu i vođe Hamasa odgovarati za djela koja im se stavljaju na teret?

Piše: Armin Sijamić

Početkom ove sedmice Međunarodni krivični sud (MKS) šokirao je javnost. Glavni tužilac Karim Khan želi da se sudi izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahuu, ministru odbrane Yoavu Gallantu, liderima Hamasa Yahyi Sinwaru, Mohammedu Diabu Ibrahimu Al-Masriu i Ismailu Haniyehu. Tako je priča o budućnosti međunarodnih sudova otvorena.

Napad Hamasa na Izrael 7. oktobra bio je početak nove dinamike odnosa na Bliskom istoku. Kuda ova dinamika vodi za sada nije jasno, a dio odgovora na to pitanje biće i slučaj ratnih zločina za koje glavni tužilac tereti lidere Hamasa, izraelskog premijera i ministra odbrane.

Britanac Khan vođe Hamasa tereti da su snage pod njihovom komandom tokom napada na jug Izraela počinili veliki broj zločina, uključujući zločine protiv čovječnosti, istrebljenje, ubistva, uzimanje talaca, silovanje i seksualno nasilje, mučenje i druge zločine.

Khan tereti Netanyahua i Gallanta da su izraelske snage u Pojasu Gaze, počevši od 8. oktobra, počinile više zločina, uključujući zločine protiv čovječnosti, istrebljenje, izgladnjivanje civila kao način ratovanja, raseljavanje, usmjeravanje napada na civile, lišavanje života i druga djela.

Khan je od suda tražio da izda naloge za hapšenje pomenutih, uprkos protivljenju Izraela i Sjedinjenih Američkih Država, posebno dijela republikanaca koji prijete da će Washington poduzeti mjere protiv MKS-a i njegovih uposlenika ukoliko izraelsko rukovodstvo bude optuženo.

Pravda za sve ili dupli aršini?

Khan nije odustao i svoju odluku je branio na više mjesta, pozivajući se na međunarodno pravo koje, po njegovim riječima, treba da važi za svakoga podjednako i da niko nije iznad zakona. Upravo pitanje da li međunarodni zakoni štite sve ljude jedno je od pitanja koje je Khan otvorio traženjem naloga za hapšenje, a drugo pitanje je kome i pod kojima uslovima MKS može suditi.

Kada je MKS prošle godine podigao optužnicu protiv predsjednika Rusije Vladimira Putina za zločine u Ukrajini vlade sa Zapada slavile su međunarodno pravo. Američki predsjednik Joseph Biden je naložio vladi da MKS-u dostavi informacije koje imaju o zločinima u Ukrajini.

Manje do godinu dana kasnije Biden ima drugačiji stav. Krajem aprila iz Bijele kuće je saopšteno da „MKS nema nadležnost u ovoj situaciji“, govoreći o mogućnosti da se podigne optužnica za zločine u Pojasu Gaze. Početkom sedmice Biden je nastavio istim tonom, nazvavši namjeru hapšenja Netanyahua i Gallanta „nečuvenom“. Biden je izjavio da „ono što se dešava u Gazi nije genocid“, a državni sekretar Antony Blinken je rekao da „suštinski odbacuju“ Khanov nalog.

Ni vođe Hamasa nisu oduševljenje Khanovim potezom. Pored toga što su odbacili krivicu svog rukovodstva za zločine na jugu Izraela, pitali su MKS zašto kasni sa optužnicama protiv izraelskih lidera i zašto lista onih koji terete nije duža. Rekli su MKS da „izjednačava žrtvu sa dželatom“.

Najžešći kritičar Khanove odluke bio je Netanyahu koji je izjavio ono što se moglo i očekivati. On je rekao da je sa gnušanjem odbacio to što je „demokratski Izrael“ uspoređen sa „masovnim ubicama“, ciljajući na Hamas. To poređenje je „izvrtanje stvarnosti“, rekao je Netanyahu i optužio Khana da je „bezobrazno benzinom polio vatru antisemitizma koji bjesni svijetom“.

Kako MKS radi i može li uhapsiti optužene?

Ubrzo po traženju naloga za Putinovo hapšenje, on je i izdat. Od tog trenutka Putin može biti uhapšen u bilo kojoj državi koja je članica MKS-a, u njih 124. Neke države nisu članice, poput Sjedinjenih Država, Izraela ili Rusije i Kine. Tako je Putin u strahu od hapšenja izostao sa samita BRICS-a u Južnoj Africi i Indiji, ali je nedavno posjetio Kinu.

MKS kaže da ima nadležnost nad Pojasom Gaze, istočnim Jerusalemom i Zapadnom obalom nakon što je palestinsko rukovodstvo formalno pristalo na temeljna načela suda 2015. godine. Taj potez Palestinskih vlasti učinjen je upravo sa namjerom da zaštite civile od izraelskih akcija na teritorijama gdje žive Palestinci, a i tada su Izrael i njegovi saveznici bili protiv takve odluke.

Međutim, u ovom trenutku Netanyahu, Gallant i vođe Hamasa su jednu stepenicu ispod Putina u slučajevima pred MKS-om. Naime, Khan je tražio nalog za hapšenje i o tome će raspravljati pretpretresno vijeće kojeg čine predsjedavajuća sutkinja Iulia Motoc iz Rumunije, meksička sutkinja Maria del Socorro Flores Liera i sutkinja Reine Alapini-Gansou iz Benina.

Vijeće nema rok do kada će odlučiti da li će izdati nalog za hapšenje, a u prethodnim slučajevima odluka je donošena u rasponu od jednog do nekoliko mjeseci. Ako se sudije slože da postoje „razumni razlozi“ za vjerovanje da su počinjeni ratni zločini ili zločini protiv čovječnosti, izdaje nalog za hapšenje u kome se mora navesti ime osobe, krivična djela za koja se traži hapšenje i navode za koje se tvrdi da dokazuju ta krivična djela. Vijeće može izmijeniti nalog za hapšenje ili odobriti samo dio onoga što tužilac traži. Optužbe se kasnije mogu mijenjati i ažurirati.

Politika i pravo

Južna Afrika je pred Međunarodnim sudom pravde (MSP) krajem decembra prošle godine otvorila slučaj protiv Izraela pod optužbom za genocid u Pojasu Gaze, što je veliki udarac za Tel Aviv i njegove saveznike. Iz Washingtona je tada poručeno da slučaj udaljava Izrael i Hamas od primirja i postizanja mira u tom dijelu svijeta. Khanov potez pred MKS-om Južna Afrika je pozdravila.

Washington je šokirao francuski predsjednik Emmanuel Macron koji je jučer rekao da podržava rad MKS-a, a norveški ministar vanjskih poslova Barth Eide je nedvosmisleno rekao da će njegova država uhapsiti sve optužene ako sud izda nalog za hapšenje i ako oni dođu na njen teritorij, dodavši da je to obaveza Osla po međunarodnom pravu.

U narednim danima lista onih koji će se očitovati po ovom slučaju vjerovatno će biti i duža, dok se očekuje odluka tri pomenute sutkinje koje će vjerovatno biti pod velikim pritiskom. Očekivano, u tome će najveću ulogu imati Sjedinjene Države i Izrael koji žele spriječiti procesuiranje izraelskih zvaničnika, odnosno američkih i drugi zvaničnika u nekim drugim slučajevima.

Grupa republikanskih senatora koje predvodi Tom Cotton u pismu 24. aprila upozorila je MKS da ne podižu optužnicu i zaprijetili uposlenicima suda i njihovim porodicama. U pismu su osudili MKS jer nije izdao naloge za hapšenje iranskog ajatolaha Alija Khameneija, sirijskog predsjednika Bashara al-Assada, lidera Hamasa Ismaila Haniya ili kineskog lidera Xi Jinpinga.

„Targetirajte Izrael i mi ćemo targetirati vas. Ako nastavite s mjerama navedenim u izvještaju, mi ćemo se pokrenuti da prekinemo svu američku podršku MKS-u, sankcionišemo vaše zaposlenike i saradnike i zabranimo vama i vašim porodicama ulazak u Sjedinjene Države”, napisali su. Pored Cottona, potpisnici su i lider republikanaca u Senatu Mitch McConnell, zatim Ted Cruz, Mark Rubio, Kevin Cramer, Tim Scott i drugi.

Ovakvo ponašanje republikanaca posebno brine demokrate jer dolazi u izbornoj godini. Biden, koji u anketama zaostaje za Donaldom Trumpom, zato mora biti nekad i ekstremniji od opozicije, a njegovo ponašanje moglo biti ključno, ako dođe do podizanja optužnice.

Naime, ukoliko neka država ne uhapsi one koje MKS traži, slučaj ide pred skupštinu članica suda, a onda oni slučaj šalju Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija da odluči o mjerama protiv države koja se oglušila o zahtjev suda. Tu bi po ko zna koji put Washington mogao štititi Izrael, odnosno države koje su odbile sud. Također, Palestina i Izrael bi mogle tražiti odgodu procesuiranja optuženih ako se obavežu da će im suditi na domaćim sudovima pod istim
optužbama.

Ali za Bidena najveća briga je na političkom planu ukoliko se izda nalog za hapšenje Netanyahua i Gallanta. Pored toga što se radi o bliskim saveznicima i što se može dovesti čitava politika Tel Aviva pod sumnju u međunarodnoj političkoj areni, nalog za hapšenje bi dodatno mogao potkopati američki autoritet i uticaj kojeg je Netnayahu ozbiljno uzdrmao od 7. oktobra.

Netanyahuova politika u Pojasu Gaze i prema Palestincima uopšte, postala je teret za Zapad i to se moglo vidjeti u prvim sedmicama rata. Rat u Pojasu Gaze nije odgovarao Zapadu dok se vodi rat u Ukrajini i u vremenima kada SAD pokušavaju obuzdati Kinu. Onoga trenutka kada je postalo jasno da Biden ne može zaustaviti Netanyahua pokrenuta je lavina događaja koje više niko ne može kontrolisati i usmjeravati. Khanova optužnica je dio toga, a međunarodni sudovi bi mogli dobiti novu ulogu, ili izgubiti i postojeću.

http://nap.ba/qpost/321168

'Lider slobodnog svijeta' Biden ne uspijeva zaustaviti Netanyahua u uništavanju Pojasa Gaze i američke vanjske politike

Piše: Armin SijamićProtekle tri godine američki predsjednik Joseph Biden gradio je imidž lidera „slobodnog svijeta“, a u protekle tri sedmice izraelski premijer Benjamin Netanyahu je taj napor poništio. Što rat u Pojasu Gaze bude duže traj