Diplomatski šamari i sukobi unutar većine: Može li podrška Rezoluciji o Srebrenici uzdrmati crnogorsku vlast

Piše: Nevena Kovačević

Ni na današnjoj sjednici crnogorske Vlade nije se raspravljalo o Rezoluciji UN o genocidu u Srebrenici. To je saopštio premijer Milojko Spajić, odgovarajući na pitanja novinara nakon sjednice Vlade. U vezi tog pitanja, dodao je, nema potrebe za raspravom.

- Bićete obaviješteni kad to bude tema sjednice - poručio je Spajić.

Podsjećamo, tokom jučerašnje skupštinske sjednice posvećene premijerskom satu, Spajić je, odgovarajući na poslaničko pitanje lidera Bošnjačke stranke Ervina Ibrahimovića, kazao da će Vlada glasati za Rezoluciju.

Ibrahimović je potom pozvao Vladu da donese odluku o kosponzorstvu i povuče dva sporna amandmana čije je predlaganje ranije najavljeno. Spajić je kazao da Vlada neće povući amandmane.

- Imali smo propagandu da će neki narod Rezolucijom biti obilježen kao genocidan. Neko nije ni pročitao Rezoluciju i može misliti da je to tačno. Zašto bi nekome smetali ti amandmani? Oni kažu da nijedan narod nije genocidan. Svi naši partneri su ih podržali. Niko ih nije nazvao problematičnim - naglasio je Spajić.

Ustvrdio je i da je BiH među zemljama koje su podržale amandmane. Ocijenio je da su amandmani fantastični, te da mogu voditi pomirenju Srba i Bošnjaka.

Ibrahimović je Spajiću poručio da griješi.

- Onaj ko vam je predložio ova dva amandmana nije vam mislio dobro. Nigdje ne piše da je neki narod genocidan. Narodi ne mogu biti genocidni. Kakve veze ima ova Rezolucija sa Dejtonom i nezavisnošću Bosne i Hercegovine - upitao je Ibrahimović, dodajući kako nije čuo da je Bosna i Hercegovina podržala amandmane.

Jasno je da je teza o potvrđenoj, ali javno neiskazanoj podršci BiH crnogorskim amandmanima neistinita, jednako kao i tvrdnja o posredovanju SAD-a i Njemačke u podnošenju amandmana.

Demanti američke i njemačke ambasade nijesu zabrinuli premijera, niti ostatak vladajućeg pokreta Evropa sad. Iako je više nego očigledno da sami predlagači nijesu pročitali niti slovo finalnog teksta rezolucije, zbog čega nastavljaju tvrditi kako žele spriječiti proglašenje jednog naroda genocidnim, individualizacijom jasno individualizovane odgovornosti, relativizatorskim manirom, krivicu pokušavaju svaliti na, kako kažu, ekstremističke analitičare i opozicione partije, prvenstveno DPS. Od vraćanja u prošlost, tvrde, ima važnijih tema.

I dok beogradske vođe neprestano poručuju da amandmani nijesu dovoljan dokaz lojalnosti, PES nastavlja s brukanjem države, zapetljavajući se u sopstvenim neistinama.

Tako su u jednom od saopštenja, koje je očito simbolizovalo raspravu sa DPS-om iz devedesetih, optužili bivšeg crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića da je učestvovao u srebreničkom genocidu, tako što je slao tenkove s gorivom vojsci Rs.

Odmah su se oglasile Majke Srebrenice, koje su u objavi na društvenoj mreži X navele da nikada i nigdje nijesu našle dokument koji upućuje da je Đukanović bio učesnik ili imao bilo kakve veze sa genocidom u Srebrenici.

"Zahvalne smo mu na svemu što čini za žrtve i njihove porodice. Molimo vas da našu tragediju ne zloupotrebljavate kako bi okaljali druge. Hvala", piše u objavi Majki Srebrenice.

Ni ovaj, kao ni demantiji ambasada zapadnih zemalja čije su posredovanje izmislili, nijesu zacrvenjeli obraze premijera i njegovih ministara, skupine koju očito mogu uplašiti samo šamari mentora izvan Crne Gore i njihovog glasnogovornika i šefa aktuelne vlasti Andrije Mandića.

Zaista, ne postoji niti jedan dokaz da je Milo Đukanović bio sudionik genocida počinjenog u Srebrenici.

Ovu velikosrpsku propagandnu besmislicu plasirao je opskurni prosrpski portal Borba, intervjuom sa Momčilom Mandićem, ratnim ministrom pravde i čovjekom od povjerenja Radovana Karadžića. U pomenutom intervjuu objavljenom prije nekoliko godina, Mandić je ustvrdio kako vojska Rs nikada ne bi uspjela osloboditi Srebrenicu, da nije bilo tenkova sa gorivom koje im je slao Đukanović, prekršivši sankcije Slobodana Miloševića prema Rs.

Nije ovo prvi put da ratni ministri svojim medijskim vaskrsnućem kreiraju istorijske falsifikate u službi jačanja velikosrpske propagandne mreže. Žalosno je, međutim, što se deklarativno proevropska vlast, usljed sopstvene nemoći, služi lažima i podmetačinama, dok od saveznika prave neprijatelje, pokušavajući da ih uvuku u svoje perfidne igre.

No, sjedjenju na više stolica uskoro će, neminovno, doći kraj.

Može li Srebrenica srušiti vlast

Nakon Spajićeve jučerašnje izjave uslijedila je reakcija Demokratske narodne partije, jednog od konstituenata koalicije Za budućnost Crne Gore.

"Obavještavamo premijera Spajića da su nepostojanje ekonomskog programa Evropa sad 2, indolentan, nestručan i vrlo sumnjiv i skandalozan način ponašanja jednog broja ministara, ali i današnja podrška Rezoluciji o Srebrenici, doveli u pitanje našu dalju podršku njegovoj Vladi", naveli su u saopštenju.

Imajući u vidu stavove koje su lider te partije Milan Knežević i njihovi poslanici saopštavali prethodnih dana, pa i tokom premijerskog sata, ovo, očito unaprijed pripremljeno saopštenje nije iznenadilo crnogorsku javnost. Ipak, najava DNP-a da će na partijskim organima preispitati podršku Vladi, ne predstavlja nagovještaj ozbiljnije krize unutar aktuelne parlamentarne većine.

Od 13 poslanika koalicije Za budućnost Crne Gore, četiri su iz redova DNP-a, dok je preostalih devet iz Nove srpske demokratije, na čijem je čelu aktuelni predsjednik parlamenta Andrija Mandić.

Iako su negodovanja Mandića i njegovih partijskih drugova zbog podrške Rezoluciji o Srebrenici bila veoma ultimativna, Mandiću se fotelja toliko osladila, da je juče u više navrata svesrdno branio premijera, tvrdeći kako Vlada nastavlja pomiriteljsku misiju.

Ni iz SNP-a, čiji se ministri i poslanici oštro protive glasanju za Rezoluciju, nema nagovještaja eventualnog izlaska iz Vlade. Parlamentarna većina broji 46 poslanika. Dakle, čak i ukoliko bi četvoro poslanika DNP-a otkazali podršku Vladi, većina bi i dalje postojala.

Međutim, upitna bi bila rekonstrukcija Vlade, čiji je prvi konstituent, prema koalicionom sporazumu trebala biti Kneževićev DNP. Pitanje je i da li će, u novim okolnostima izazvanim Mandićevim foteljaškim saglasjem sa Spajićem, doći do raspada koalicije ZBCG i formalnog razilaženja dugogodišnjih saboraca.

Knežević, mora se priznati, ostaje dosljedan svojim političkim principima, što se u slučaju četničkog vojvode ne može reći. Da se Mandićeva politička neprincipijelnost može veoma nepovoljno odraziti na odnos sa beogradsko-banjalučkim mentorima, pokazuje i današnja izjava Milorada Dodika, koji kaže kako Crnoj Gori neće zaboraviti to što će glasati za Rezoluciju o Srebrenici. Dodaje kako nije očekivao da će Crna Gora nastaviti tako brutalnu politiku prema Srbima.

- Prije su priznali Kosovo, imaju neki odnos prema BIH, ne računajući da je tu i Republika srpska. Podržavamo srpski narod u Crnoj Gori, on je bio potlačen sa stanovišta politike Mila Đukanovića, ali vidimo da sada nisu poboljšane okolnosti za naš narod - istakao je, dodajući da je posrijedi sraman čin.

I novoimenovani srpski ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić odluku crnogorske Vlade ocijenio je kao sramnu i nečuvenu.

Iako je Spajić i u jutrošnjoj objavi ponovio da za Crnu goru Srbi nijesu i ne mogu biti genocidan narod, te da to i ne postoji jer nijedan narod nije genocidan, umivena retorika očito, dodatno ljuti centralu. Njegova Vlada, uprkos predlaganju sluganskih amandmana, od strane srpskih prorežimskih medija uveliko je proglašena antisrpskom. Nova potvrda da sluge preziru čak i oni čijim interesima bezrezervno služe.

Zapleti, izvjesno je, tek predstoje.