Emrić: U političkoj krizi koju proizvodi Dodik vrlo je teško raditi i postizati kompromis

(Patria) - Zastupnik NES-a u Parlamentu BiH Jasmin Emrić kaže kako bi bio zadovoljan kada bi Zastupnički dom usvojio izmjene i dopune Izbornog zakona BiH radi jačanja integriteta izbornog procesa i uvođenja novih tehnologija.

Emrić podsjeća da je na inicijativu Kluba SDA usvojen zaključak u Zastupničkom domu prije dva mjeseca kojim je Vijeću ministara dat rok od 30 dana da oni predlože izmjene i dopune izbornog zakona, te da one budu razmatrane u Parlamentu BiH.

Smanjiti utjecaj ljudskog faktora

- Kako Vijeće ministara nije ništa predložilo, Klub SDA je predložio da se sazove hitna sjednica i na njoj u petak razmatraju izmjene i dopune Izbornog zakona.

Ja očekujem da bi u Zastupničkom domu ove izmjene mogle dobiti podršku iz razloga što smo i ranijih godina pokušavali zajedno, više stranaka, da usaglasimo prijedlog i konačno izmijenimo Izborni zakon BiH s ciljem jačanja cjelokupnog izbornog sistema i tehnologija, odnosno, smanjenja utjecaja ljudskog faktora na sam tok glasanja i rezultate izbora - govori Emrić.

Naglašava da se najviše malverzacija dešavalo u toku izbornog postupka i kod utvrđivanja rezultata. A uvođenjem novih tehnologija, dodaje, taj utjecaj ljudskog faktora, odnosno članova biračkih odbora, bio bi smanjen i sveden na minimum.

U tom kontekstu, napominje Emrić, veliki broj političkih stranaka podržava paket integriteta izbornog procesa da konačno bude usvojen u BiH.

Emrić vjeruje da to veliki broj građana očekuje i da bi to vratilo njihovo povjerenje u izborni proces i rezultate izbora.

U Domu naroda, svjestan je Emrić, situacija je složenija jer je Milorad Dodik već najavio da neće podržati nikakve izmjene i dopune Izbornog zakona.

- Očekujem da i oni mijenjaju svoj stav jer je to potreba i u interesu svih građana i da bi to na neki način moglo motivisati one građane koji do sada nisu nisu izlazili na izbore jer nisu vjerovali izbornom procesu.

Da vratimo to povjerenje, motiviramo ih i povećamo izlaznost. S obzirom da Dodik ima četiri delegata, on može blokirati donošenje tog zakona u Domu naroda. Ne mogu procijeniti kakvo će na kraju biti njihovo postupanje i djelovanje jer znaju oni i u kratkom vremenu promijeniti stav - ističe Emrić u razgovoru za Federalnu televiziju.

Međutim, ocjenjuje važnim da Zastupnički dom pošalje poruku da predstavnici građana žele unaprijediti izborni proces.

Čovićevo uslovljavanje

- Rokovi jesu kratki. Mi bismo do kraja maja trebali usvojiti izmjene i dopune Izbornog zakona ukoliko želimo i imamo namjeru da se te nove tehnologije primijene na prvim lokalnim izborima koji su sljedeće godine u oktobru.

Treba naglasiti da i Delegacija EU snažno podržava uvođenje novih tehnologija, imamo informaciju od CIK-a da su spremni da se provede testni projekt u deset gradova i općina u BiH, odnosno na 165 biračkih mjesta.

Ukoliko do maja usvojimo izmjene i dopune Izbornog zakona, omogućili bismo primjenu tih novih tehnologija, što je vrlo važno jer bi ih na novim izborima mogli u cjelosti primijeniti.

Primjena izmjena u paketu, a ne samo tehničkih izmjena, nije izvjesna iz razloga što je to vrlo složen politički problem kojeg uslovljava lider HDZ-a Dragan Čović već duže vremena. Nije to prvi put, to stalno vežu sa tehničkim izmjenama.

Evo, nama toliko treba da usvojimo te tehničke izmjene i uvođenje novih tehnologija, a onda ovaj politički dio je daleko teži i za njega treba dosta vremena - govori Emrić.

Prilikom najave hitne sjednice Zastupničkog doma, dodaje Emrić, predsjedavajući Marinko Čavara rekao je da bi se možda moglo desiti da na sjednici bude predložen i budžet.

- Ne znam kako, ali ostavio je i tu mogućnost, tako da je to sve još uvijek neizvjesno. Inače, mi te najbitnije stvari rješavamo u tim hitnim procedurama, što nije dobra praksa, ali se to i ranije dešavalo.

Naravno, ja sam protiv takvog načina rada, bilo je dovoljno vremena i nema nikakvog razloga da nismo usvojili budžet. Mene stvarno zanima koji je razlog da Vijeće ministara dostavilo Predsjedništvu prijedlog.

Ali to je neka praksa od ranije protiv koje se mi borimo, nemamo instrumenata da to zaustavimo, ali svakako je neodgovorno od Vijeća ministara - poručuje Emrić.

Kada su Trojka, HDZ i SNSD formirali koaliciju na državnom nivou, Emrić podsjeća da je tada najavljen jedan novi ambijent, da će se brže raditi na evropskom putu, da će se brže usvajati zakoni, da će se na neki način i Dodik promijeniti, da će biti više naklonjen evropskom kursu i usvajanju evropskih zakona.

- Naravno, do toga nije došlo i ove godine su bile jako česte blokade. Reformski zakoni su se uvijek usvajali ili dostavljali u parlamentarnu proceduru po hitnom postupku i uvijek smo bili pred tim, da kažem, svršenim činom da nešto moramo usvojiti u najkraćem roku da bismo pokazali da želimo ostati na tom evropskom putu.

Dodik je glavni kočničar

Sve je usporeno, česte su blokade, uslovljavanja pa i potpuno različiti pristupi prema nekim zakonskim rješenjima. Glavni kočničar je Milorad Dodik i politika koju on predvodi.

Iz razloga što on vrlo često kreira političke krize u kojima je vrlo teško raditi i postizati kompromis. Ali ono što najviše zabrinjava su njegove prijetnje da će se otcijepiti.

On koristi svaku priliku da negira Bosni i Hercegovinu kao mogućnost funkcionalne države. Izjavljuje da ne želi da živi u takvoj državi. Dodik i njegova politika predvode sve te negativne trendove - potcrtava Emrić.

Dodaje i kako vrlo teško da možemo postići neke ozbiljne usaglašene stavove i usvojiti zakone koji su neophodni i proizilaze iz 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije.

- U svakom slučaju, ne možemo usvojiti sve što je vezano za 14 prioriteta, možda bismo mogli neke od zakona, kao što je Zakon o sprječavanju sukoba interesa, ako bi to značilo EU.

Mislim da njima trebaju neki rezultati i trebaju im usvojeni neki zakoni. Ne znam koliko možemo do marta, ali ne možemo postići svih 14 prioriteta.

Potrošili smo dosta godina u kojima smo sve to trebali uraditi zbog teškog i složenog načina usaglašavanja i potpuno različitog viđenja i pristupa organizacije. Ne gledamo svi jednako na neke zakone. Zakoni se moraju uskladiti s evropskom pravnom stečevinom - zaključio je Emrić.