Više od 80% stanovništva Nagorno-Karabaha bježi u Armeniju

(Patria) - Egzodus više od 80% stanovništva Nagorno-Karabaha postavlja pitanja o planovima Azerbejdžana za etničku armensku enklavu nakon njegove munjevite prošlosedmične ofanzive da povrati otcijepljeni region, javlja AP.

Armenska vlada je u petak uvečer saopštila da je više od 97.700 ljudi, od oko 120.000
stanovnika, pobjeglo u Armeniju otkako je Azerbejdžan napao Nagorno-Karabah. Separatistička vlada enklave rekla je da će se raspustiti do kraja godine nakon tri decenije borbi za nezavisnost.

Neki ljudi su danima stajali u redu da pobjegnu iz Nagorno-Karabaha jer je jedini put do
Armenije, krivudavi planinski put, postao zakrčen vozilima koja se sporo kreću.

Armenska ministrica zdravlja Anahit Avanesyan rekla je da su neki ljudi, uključujući starije osobe, umrli na putu za Armeniju, jer su bili „iscrpljeni zbog neuhranjenosti, ostali bez čak ni lijekova sa sobom i bili su na putu više od 40 sati.“

Premijer Nikol Pashiny izjavio je u četvrtak da je egzodus etničkih Armenaca iz Nagorno-Karabaha predstavljao „direktan čin etničkog čišćenja i lišavanja naroda domovine“. Ministarstvo vanjskih poslova Azerbejdžana oštro je odbacilo te optužbe, rekavši da je odlazak Armenaca „njihova lična i individualna odluka i da nema nikakve veze s prisilnim preseljenjem“.

Baku je najavio da će ranije protjerani Azeri imati pravo vratiti se u Nagorno-Karabah.

„Ne želim da živim sa Azerbejdžancima“, rekla je Narine Karamyan (50). „Možda ima ljudi koji će se vratiti svojim kućama, ne želim to. Želim da živim kao Armenac.”

Armine Ghazaryan, koja je prešla u Armeniju iz Nagorno-Karabaha sa četvero male djece, rekla je da je to drugi put da je raseljena iz svog doma, dodavši da se ranije sa svojom djecom sklonila u podrum svojih susjeda tokom rata u 2020. godine.

„Ovdje barem živimo u miru. Barem ostajemo u Armeniji“, rekla je ona po dolasku u armenski grad Goris.