Zanimljivosti o Egiptu koje vjerovatno do sada niste znali

(Patria) - Kad nam neko spomene staro egipatsko doba i stvari vezane za njega, one nam zazvuče prilično poznato.

Nema osobe koja ne zna za piramide, mumije i slično, no očito, neke smo stvari krivo doživljavali.

Zato smo zavirili malo dublje i produbili neke spoznaje o starom Egiptu.

Tutankamonovo prokletstvo

Otkriće Tutankamonove grobnice 1922. godine označilo je pronalazak prve uveliko netaknute drevne egipatske kraljevske grobnice koja je pronađena.

Priča je zaokupila maštu javnosti, a novine su u to vrijeme iskoristile taj interes izmislivši priču o prokletstvu.

Tutankamonovo prokletstvo proizašlo je iz medijske borbe za čitateljima, a kako je Times imao ekskluzivno pravo izvještavanja o iskopavanju, druge su novine objavljivale špekulativne priče, uključujući i glasine o prokletstvu.

Čitaoci su s užitkom prihvatili ideju kletve, a sve bolesti, nesreće i drugi događaji koji su se dogodili, novine su pripisivale otvaranju grobnice.

Najznačajnija je bila smrt lorda Carnarvona, koji je finansirao iskopavanje, pa iako je čovjek umro od trovanja krvi, naravno da se smrt pripisala - slavnom prokletstvu.

Novija istraživanja razotkrila su da ne postoji nikakvo prokletstvo, ali kako dobru priču ne prodaju činjenice, i dan-danas ćete često čuti ovu legendu, piše Punkufer.

Mumifikacija

Pitajte bilo koga o starom Egiptu i vjerovatno će jedna od prvih stvari na koju će pomisliti biti mumificirani ljudski ostaci u grobnicama. Možda je onda iznenađujuće za mnoge kako su pokopi bili mnogo jednostavniji.

Mumificiranje je bio složen proces, usavršavan tokom vremena, i omogućavao je onima koji su to mogli priuštiti da budu balzamirani - "sa stilom".

Možemo zamisliti industriju balzamiranja kao ponudu nekoliko nivoa paketa, sa "zlatnim" standardom koji garantuje najbolje materijale i tehnike.

Ritual mumificiranja bio je svet, a imamo malo direktnih dokaza od samih starih Egipćana jer nisu ostavili tekstove o tom procesu, pa se povijest uglavnom oslanja na izvještaje iz druge ruke grčkog historičara Herodota iz 5. stoljeća prije nove ere.

Ako niste bili jedan od nekolicine privilegovanih, te ste pripadali siromašnima, velike su šanse da ste jednostavno bili pokopani u pijesku, što je ironično, jer je to jedan od najučinkovitijih načina očuvanja tijela, s obzirom kako pijesak i toplina izvlače vlagu.

Poznavanje hijeroglifa

Jedna od glavnih zanimljivosti povezanih sa starim Egiptom su hijeroglifi, ali, poput mumificiranja, to je bila vještina dostupna samo privilegovanima.

To može biti iznenađujuće jer je pisanje posvuda - na papirusima, u grobnicama, na spomenicima, ali realnost je bila da je vrlo malo starih Egipćana znalo čitati ili pisati.

Teško je izračunati tačan broj, ali naučnici općenito procjenjuju da je pismenost bila samo oko 3 do 5 posto, a neki smatraju da je taj broj još i daleko manji.

Čak ni umjetnici koji su radili na prekrasnim hijeroglifskim natpisima nisu bili sposobni čitati ili pisati, tj. dobar dio njih, već bi dobijali upute.

Odnos između umjetnosti i teksta u starom Egiptu bio je vrlo blizak, često se nadopunjujući kako bi se stvorila još snažnija poruka, a to možemo vidjeti u ljepoti oblika hijeroglifskog pisma.

Formalni hijeroglifi bili su rezervisani za natpise u hramovima, dok se kurzivnije pismo koristilo za svakodnevno pisanje. Papirus je bio skup, pa se češće koristilo platno, krhotine keramike, drvo ili bilo koja druga površina.

Obožavanje životinja

Stari Egipćani obožavali su životinje - fraza je koja se često koristi, no ima li ona uporište u istini? U određenom smislu, da, ali nije tako jednostavno.

Naime, ljudi nisu obožavali same životinje, već su štovali njihovu povezanost s bogovima.

Bilo je nekoliko iznimaka, a najznačajniji je bik Apis, za kojeg se vjeruje da je Ka (koncept otprilike ekvivalentan duhu ili životnoj biti) boga stvoritelja Ptaha, zaštitnika obrtnika.

Živio je samo jedan takav bik, a kada je umro, mumificiran je i uz veliku ceremoniju pokopan u Serapeumu, masivnom sarkofagu uz pune počasti.

Krava koja je okotila Apisa bila je štovana i kao majka svetog bika. Bikovi su bili jedna od životinja čija je slika bila usko povezana s kraljem od najranijih vremena, zbog svoje snage i plodnosti.

Ostale kraljevske životinje uključivale su lava (kao što se vidi na Velikoj sfingi u Gizi), sokola i zmiju. Postoje i doslovno milioni mumificiranih životinja i ptica, jer su neki kultovi (Bastet, Horus, Anubis) trajali stoljećima.