Gordion - drevni grad na raskrsnici velikih imperija Istoka i Zapada

(Patria) - Arheološko nalazište Gordion u Ankari, glavnom gradu Turske, uvršteno je na UNESCO Listu svjetske baštine.

Na 45. sjednici Odbora za svjetsku baštinu UNESCO-a održanoj prije dva dana u Rijadu, u Kraljevini Saudijskoj Arabiji, Gordion je registrovan kao 20. mjesto turske baštine uvršteno na svjetski popis.

Konvencija UNESCO-a opisuje drevni grad Gordion kao "višeslojno drevno naselje, koje obuhvata ostatke drevne prijestonice Frigije, nezavisnog kraljevstva iz željeznog doba".

Gordion je jedan od najvažnijih historijskih centara na drevnom Bliskom istoku.

"Arheološka iskopavanja i istraživanja na tom mjestu otkrila su mnoštvo ostataka koji dokumentuju tehnike gradnje, prostorne rasporede, odbrambene strukture i prakse inhumacije koji bacaju svjetlo na frigijsku kulturu i gospodarstvo", navodi UNESCO.

Mjesto mitova i legendi

Drevni grad Gordion, koji se nalazi u okrugu Polatli u Ankari, izvanredan je dokaz bogatstva civilizacija koje su ostavile trag u anadolskim zemljama.

Zbog svog položaja, Gordion je bio ključna tačka raskršća između Istoka i Zapada, na raskrsnici velikih imperija na istoku - Asiraca, Hetita i Babilonaca te Grka i Rimljana sa zapada. Gordion sadrži dokaze iz ranog bronzanog doba (oko 2.500. pr. n. e.).

Neprekinuto ljudsko stanovanje u i oko drevnog grada tokom 4.500 godina svrstava Gordion među rijetka područja na svijetu s najdužom poviješću neprekidnog naseljavanja.

Privlačnost mjesta za razne civilizacije pripisuje se strateškom položaju duž značajnih trgovačkih puteva Anadolije, obilnim zalihama vode koja potiče iz rijeke Sangarios (današnja Sakarya) te prostranoj plodnoj zemlji pogodnoj za obradu.

Frigijskom stazom...

Gordion je bio politička i kulturna prijestolnica Frigije, koja se uzdigla s raspadom Hetitskog Carstva u 12. stoljeću prije Krista.

Frigijci su se naselili u širokom području u anadolskim zemljama, pokrivajući današnje provincije Ankare, Afyonkarahisara, Eskişehira i Kütahye. Frigijska dolina bila je veliki predio koji danas sadrži drevne ruševine.

Monumentalne građevine frigijskog razdoblja ostavile su najznačajniji trag na krajolik Gordiona. Grobne humke gradskih vladara i kamene utvrde pokazuju moć i autoritet frigijske elite.

Nekada je ovim mjestom vladao kralj Mide, u mitologiji „proklet zlatnim dodirom“. Njegova grobnica u Gordionu je treći najveći grobni humak, a grobna komora unutar njega najstarija je drvena građevina na svijetu.

Gordion je također povezan s mitološkim Gordijskim čovorom – legenda kaže da se vjerovalo da će čvor razriješiti budući osvajač Azije. Stoga nije slučajno da je Gordion posjetio Aleksandar Veliki.

Danas, muzej Gordion čuva najvažnije arheološke iskopine ovog mjesta. Među artefaktima je ručno rađena keramika iz starijeg željeznog doba, željezno oruđe iz ranofrigijskog razdoblja te antičko posuđe i uvozna roba.

Posjetitelji također mogu vidjeti uzorke pečata i novčića pronađene u Gordionu.

Mjesta Turske baštine na UNESCO-vom popisu svjetske baštine:

1. Nacionalni park Göreme i kamena nalazišta Kapadokije

2. Velika džamija i bolnica Divriği

3. Povijesna područja Istanbula

4. Hattusha: Hetitska prijestonica

5. Nemrut Dağ

6. Hierapolis-Pamukkale

7. Xanthos-Letoon

8. Grad Safranbolu

9. Arheološko nalazište Troja

10. Selimija džamija i njen kompleks

11. Neolitsko nalazište Çatalhöyük

12. Bursa i Cumalıkızık: Rođenje Osmanskog Carstva

13. Pergamon i njegov višeslojni kulturni krajolik

14. Tvrđava Diyarbakır i kulturni krajolik vrtova Hevsel

15. Efez

16. Arheološko nalazište Ani

17. Afrodizije

18. Göbekli Tepe

19. Mound Arslantepe

20. Gordion

21. Drvene hipostilne džamije srednjovjekovne Anatolije.