Može li Abazović izbrisati tragove šverca cigareta i sačuvati mrežu uticaja?

Od časa kada je postao svjestan da je ispao iz svih kombinacija za sastav nove vlade, Dritan Abazović sa partijskim drugom iz Ure, ministrom unutrašnjih poslova Filipom Adžićem, preko generalnog inspektora Agencije za nacionalnu bezbjednost Artana Kurtija, pokušava da sačuva ključne poluge moći kojima, duže od godine, kontroliše crnogorski bezbjednosni sektor, piše Pobjeda.

Ne samo da sačuva, već i razgrana mrežu uticaja - kroz zapošljavanje sebi lojalnih ljudi u Agenciji za nacionalnu bezbjednost.

,,PRIMI NOVE, ZADRŽI STARE“

Pobjeda i M portal objavili su prije tridesetak dana informaciju da je, i prije nego što je Milojko Spajić počeo neformalne razgovore o sastavu nove vlade, Agencija za nacionalnu bezbjednost, samo tokom juna i do sredine jula, zaposlila više od 35 novih službenika, koji su odmah raspoređeni, uglavnom po centralnom i južnom dijelu države.

- Za sve važne stvari pita se Artan Kurti, dok prvi čovjek ANB-a Boris Milić uglavnom odobrava rješenja o novim postavljenjima ljudi koji su, gotovo svi, došli političkom linijom, preko Ure – kaže za Pobjedu izvor iz ANB-a.

Operaciju zapošljavanja Abazović sprovodi intenzivno i ubrzano, iz bojazni da mu je ostalo samo nekoliko sedmica da zadrži politički uticaj ,,po dubini“ u službama bezbjednosti. Prema informacijama lista, pozitivna mišljenja o kandidatima za rad u ANB-u se dijele tek nakon što konačan odabir obavi Kurti koji je, između ostalog, nedavno zaposlio i vlastitog šuru, kao i nekadašnjeg vozača odbjeglog biznismena Duška Kneževića.

Istovremeno, sa zapošljavanjem novih ljudi, skovana je strategija kako da se, nakon formiranja nove izvršne vlasti, sačuva već postavljeni, do sada odani, kadar u ANB-u.

Abazović je, prema informacijama lista, ,,aminovao“ plan koji je smislio Kurti: generalni inspektor Agencije za nacionalnu bezbjednost u posljednje vrijeme fingirao je više nesuglasica i svađa sa Borisom Milićem, Miodragom Pejovićem i još nekim načelnicima, čak je za pojedine napisao i negativne izvještaje o izvršenoj kontroli. Neki šturi podaci o tome vješto su plasirani preko medija pod kontrolom Ure.

Sve bi to trebalo da posluži kao argumentacija, kada nova garnitura dođe u vladu, ali i u ANB, da se ti ljudi predstave kao državi lojalni službenici koji su pokušali da se suprotstave uticaju koji je na njih pravljen na političkoj osnovi. Tako bi - kao navodno odgovorni službenici koji su se protivili ,,samovolji čelnika“ Ure - zadržali svoje pozicije u menadžmentu ANB-a, a istovremeno ostali odani Abazoviću i ekipi.

Uprkos domišljatosti pravljenja lažnih sukoba i ,,pranja biografija“ svojih ljudi, pitanje je koliko će Abazovićev, Adžićev i Kurtijev plan biti ostvarljiv. Dosadašnja iskustva pokazuju da, sve kako bi opstali na pozicijama, brojni funkcioneri brzo ,,prelete“ u skute novih poslodavaca. Tako je bilo i kad je otišao DPS-ov Dejan Peruničić, slično se desilo i sa nekim ljudima koje je postavio Dejan Vukšić, poput Bobana Stanovića ili Nikole Lauševića – postali su lojalni novim gazdama.

No, odlazeći premijer će uskoro imati mnogo većih problema od zadržavanja svojih ljudi u bezbjednosnom sektoru: teško će i dalje moći prikrivati prljave tragove, ali i dokaze o vlastitoj umiješanosti u paradržavni kriminal šverca cigareta.

SLIKA JAVNA, POROCI TAJNI

Abazovićeva slagalica, koju je pravio uz podršku režimskih medija - o sebi kao beskompromisnom borcu protiv organizovanog kriminala koji rizikuje i vlastiti život - uskoro bi mogla da bude razbijena. Specijalno državno tužilaštvo kojim rukovodi Vladimir Novović, prema informacijama Pobjede, odavno raspolaže brojnim dokazima koji govore o direktnoj ili indirektnoj uključenosti funkcionera Ure u ilegalni posao krijumčarenja cigareta.

Razotkrivanje akcije fingiranog uništavanja cigareta u Nikšiću, koja je dovela do hapšenja tadašnjeg direktora Uprave prihoda i carina Rada Miloševića, samo je dio većeg kriminalnog posla.

U serijalu tekstova od sredine avgusta prošle godine, Pobjeda je precizno opisala i dokumentovala da je od hiljada paketa cigareta koje su upućivane na uništavanje, prvo u fabriku bivšeg ,,Javorka“, potom i u prostorijama nikšićke kompanije ,,M konstrakšn“, stvarno spaljeno svega – deset odsto.

Prema dostupnim podacima, u tri akcije lažnog spaljivanja prokrijumčareno je cigareta u vrijednosti od oko pet miliona eura!

Međunarodni istražitelji, prvenstveno eksperti iz Velike Britanije koji su pomno pratili medijsku atrakciju koju su izvodili Abazović, Milošević, Adžić - onog famoznog slikavanja sa ,,uhapšenim“ cigaretama - vrlo brzo su otkrili prevaru. To je rezultiralo i raskrinkavanjem u septembru 2022. godine ,,nestalog“ kamiona cigareta pred očima službenika Uprave prihoda i carina i policije.

Ali i otkrivanjem šireg kruga ljudi koji su bili umiješani u paradržavni šverc cigareta. Prema nalazima istražitelja, vrlo je sporan kontingent od najmanje 5.000 paklica cigareta koje su, nakon što su poslate maja 2022. godine sa crnogorskom carinskom deklaracijom u tranzit – vraćene sa granice u Srbiji. Tog kontingenta nema u zvaničnom izvještaju Uprave prihoda i carina od 1. avgusta 2022. godine!

Koliko je još takvih kontingenata ,,izgubljeno u papirima“, zašto do sada nijesu sankcionisani ljudi koji su pisali lažne izvještaje u Komisiji za uništavanje cigareta UPC? Zbog čega SDT nije provjerilo u kojim se privatnim skladištima nalaze zaplijenjene cigarete iz Luke Bar i da li su uopšte skladištene ili su ilegalno puštene u prodaju?

Mnogo pitanja, bez zvaničnog odgovora.

KAMIONI, MILIONI...

Za sada, izvjesno je da je tada razokrivena šema ,,tranzita“ koju su osmislili ljudi iz državnog vrha, prvenstveno iz Uprave prihoda i carina, ali i Uprave policije.

Zaplijenjene cigarete, osim što nijesu uništavane u Nikšiću, volšebno su distribuirane iz raznih skladišta gdje su ,,ležale zaplijenjene“ i transportovane švercerskim kanalima, dijelom u Bosnu i Hercegovinu, dijelom u Albaniju preko Tuzi, dok se manji dio pojavljivao kod prodavaca na crno na ulicama crnogorskih gradova.

Takva operacija šverca cigareta i njihove distribucije nije bila moguća bez učešća vrha izvršne vlasti: dijela službenika UPC i dijela crnogorske policije koji su ,,spremno žmurili“ kada su – nekada čak i uz pratnju ljudi iz policije i uz upotrebu policijskih vozila – kontingenti cigareta krstarili Crnom Gorom i volšebno prelazili granicu.

Istražitelji procjenjuju da je u samo nekoliko mjeseci prošle godine tako prokrijumčareno cigareta u vrijednosti većoj od 20 miliona eura. Lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević je sredinom prošle godine javno govorio o iznosu od čak 50 miliona eura ,,zarade“ od krijumčarenog novca. Nikada nije pozvan u Specijalno državno tužilaštvo da pruži obavještenja istražiteljima.

Kasnije zapljene, poput one cigareta kompanije ,,Kozd“ Zdravka Kosanovića, bliskog prijatelja kontroverznog biznismena Miodraga Dake Davidovića, ukazuju da je šema šverca bila još razgranatija od one koja je do sada zvanično razotkrivena.

Ipak, prema informacijama Pobjede, o svemu postoji evidencija koju su sačinili, uz pomoć britanskih kolega, ljudi iz crnogorskog ANB-a, dok je na čelu bio Savo Kentera. I da sve bude gore po Abazovića, isti izvori tvrde da postoje i snimci koji otkrivaju da su neki ljudi iz vrha Ure bili, ne samo obaviješteni - nego su dio kriminalnog lanca.

POTRAGA ZA SNIMCIMA

Prema operativnim saznanjima ANB-a, krijumčarenje cigareta iz Luke Bar odvijalo se pod patronatom Uprave prihoda i carina dok je na čelu bio Rade Milošević, a „posao“ je odobrio premijer Dritan Abazović, „koji dio prihoda iz predmetnih aktivnosti koristi za lične ili potrebe političkog subjekta koji predvodi“.

Kako su ustanovili iz tima Agencije koji se bavio otkrivanjem šverca cigareta, za koordinaciju aktivnosti bio je zadužen visoki funkcioner Ure Zoran Mikić, a u realizaciju posla su angažovani brojni ljudi koji su ,,imali iskustvo i infrastrukturu u obavljanju ovih poslova iz ranijeg perioda“.

U fokusu ANB-a tada su bili, osim već pominjanog Mikića, i razni kontroverzni biznismeni poput Branislava Mićunovića, Miodraga Dake Davidovića, Zdravka Kosanovića, Leona i Viktora Drešaja, Branka Mićkovića…

Prema izvorima Pobjede, sve informacije su razmjenjivane sa međunarodnim partnerima, prevashodno – službama Velike Britanije. Upravo za aktivnosti britanske obavještajne službe vezuje se informacija da je Zoran Mikić, krajem jula i početkom avgusta 2022. godine, u dva navrata odlazio u Budvu na sastanak sa jednim od pomenutih kontroverznih biznismena kada je, kako piše u jednoj analizi ANB-a, ,,pregovarano o realizaciji posla i dijeljenju profita“. Preciznije: 150 hiljada eura po kamionu krijumčarenih cigareta trebalo je da ide na ruke tog biznismena, ostalih 150 hiljada – drugoj strani.

Da li je, na kraju, posao sklopljen sa biznismenom iz Budve, ili je napravljen pakt sa nekim od drugih ljudi koje crnogorski i britanski istražitelji pominju – Pobjeda nije mogla da provjeri.

No, izvjesno je da je posao obavljan: prilikom samo jednog fingiranog paljenja u Nikšiću, u jednoj turi od zvanično transportovanih 1.326 paketa spaljeno, nezvanično, ali stvarno – svega 80!

I takva operacija je išla, po uhodanoj šemi, više puta. Ne samo ,,uništavanja“ cigareta, već i transporta i krijumčarenja zaplijenjenih cigareta iz tranzita.

Sve je to dokumentovano u analizi Agencije za nacionalnu bezbjednost u saradnji sa stranim službama.

ABAZOVIĆEV BIJES

Odlazeći premijer Dritan Abazović očito nije bio svjestan da postoje operativna saznanja kada je oktobra 2022. godine, samo dan nakon akcije SDT-a i ANB-a, kojom je presječen jedan kanal krijumčarenja cigareta i privedeno više osoba iz Uprave prihoda i carina, među njima i Rade Milošević - bijesno ušao u zgradu Agencije za nacionalnu bezbjednost u Bulevaru revolucije.

Tražeći razgovor sa Kenterom, Abazović je, umjesto čestitanja na uspješno izvedenoj akciji zaustavljanja krijumčarenja cigareta, želio do tančina da sazna sve informacije kojima raspolaže ANB, kao i porijeklo podataka do kojih su službenici Agencije došli.

Nakon što mu je Kentera prezentovao dokaze o švercerskim aktivnostima i umiješanosti njegovog bliskog prijatelja i saradnika Rada Miloševića, premijer je tvrdio da ni on, kao ni bilo ko drugi iz Ure, nijesu povezani sa krijumčarenjem cigareta, već da je Milošević to radio bez njihovog znanja. Tada je pred direktorom ANB-a optužio i jednu žensku osobu, bezbjednosno interesantno lice – Sofiju Bulatović - da je ona ,,zloupotrijebila Miloševića po nalogu jedne grupe iz Tuzi sa kojima je povezana“.

Abazovića je, međutim, dočekao, vjerovatno i našao zatečenog, dokumentima potkrijepljeni odgovor - premijer je na tom sastanku obaviješten da, na osnovu svih podataka koji su prikupljeni u saradnji sa kolegama iz Velike Britanije, postoje brojne indicije, posredni dokazi, ali i snimci koji ukazuju da Milošević nije jedini umiješan u ilegalni biznis sa cigaretama.

ABAZOVIĆEV ,,ODGOVOR“

Premijer, koji je tada već bio četiri mjeseca u tehničkom mandatu, pokušao je potom brzopoteznom akcijom da spriječi da se ,,klupko odmota do kraja“.

Samo pet dana nakon razgovora sa Kenterom, odlazeći premijer ga je, na telefonskoj sjednici, dok su bili zajedno na 2BS forumu u Budvi – smijenio sa čela ANB-a.

Uz pokušaj zataškavanja afere oko državnog šverca cigareta, Abazović je imao još jedan ,,jak“ razlog za smjenu Sava Kentere: u jeku je bila međunarodna akcija otkrivanja lanca špijunske mreže Rusije u regionu, u kojoj je ANB imala značajnu ulogu.

Po nalogu ANB, uz saradnju sa zapadnim službama, Specijalno državno tužilaštvo je 29. septembra prošle godine u Podgorici uhapsilo dva crnogorska državljanina, dok je šest ruskih diplomata protjerano, kao i nekoliko državljana Rusije zbog sumnje da su radili za obavještajnu službu Rusije.

Među uhapšenima je bivši portparol Ministarstva spoljnih poslova Radomir Sekulović iz vremena državne zajednice Srbije i Crne Gore. Sekulović je preko 30 godina zapošljen na konzularnim poslovima, a imao je visoko zvanje još u bivšoj Jugoslaviji. Radio je dugo na konzularnim poslovima u afričkim zemljama.

NOVOVIĆEVO ,,AKTIVNO ČEKANJE“

Smjena Kentere izgledala je tada kao Abazovićevo političko samoubistvo i žestoko konfrontiranje sa crnogorskim partnerima sa Zapada.

Pokazalo se, međutim, da je odlazeći premijer tim potezom dobio novo vrijeme da vlada bez kontrole parlamenta koji ga je smijenio i tako je sebi stvorio mogućnost i prostor da djeluje na dva kolosijeka: da pokuša da izbriše tragove prljavih poslova u vezi sa državnim švercom i da ojača mrežu saradnika u bezbjednosnom sektoru.

Skoro deset mjeseci kasnije, izgleda da će Dritan Abazović, ipak, morati da odstupi sa pozicije ,,vječitog odlazećeg premijera“. Da li to znači da će se Abazović i vrh Ure konačno suočiti sa posljedicama vlastitog rada?

To je teško razlučiti po ponašanju Vladimira Novovića, glavnog specijalnog tužioca za organizovani kriminal.

Specijalno državno tužilaštvo još nije podiglo optužnicu protiv Rada Miloševića koji se, poslije šest mjeseci provedenih u pritvoru, sa slobode brani od sumnji za umiješanost u državni šverc cigareta. I dalje se, navodno, čekaju dodatni dokazi o upletenosti brojnih ljudi u krijumčarenje cigareta, kojim je državni budžet oštećen za više miliona eura. Prema nekim informacijama, Specijalno državno tužilaštvo je zatražilo od vrha ANB-a da im dostave sve što su sakupili u periodu maj-decembar 2022. godine, ali do danas nijesu dobili odgovor.

Kao što i Pobjeda još iščekuje iz Specijalnog tužilaštva odgovor na upit našeg lista – da li imaju sve potrebne elemente da donesu odluku hoće li ili ne dovesti do kraja priču o državnom švercu cigareta.

Ili će, kao mnogo toga do sada, sve biti izgubljeno u magli duvanskog dima i zamršenom klupku političkih nagodbi?

Viber grupe

Prema saznanjima Pobjede, u dokaznoj građi o državnom švercu duvana Specijalno tužilaštvo posjeduje i transkripte razgovora iz dvije Vajber grupe.

U jednoj grupi, kako navode naši izvori, bili su: Batrić Perović – tada upravnik Carinarnice Bijelo Polje, Edvin Kolić – bio njegov zamjenik, Melisa Kolić – zapošljena u bjelopoljskoj carinarnici, Vlado Bulajić – u to vrijeme pomoćnik direktora za nadzor nad carinarnicama, Darko Šćekić – bio upravnik Carinarnice Bar, Darko Tujković, zatim Željko Ivanović, Ibrahim Bećiragić, Siniša Raičević, Darko Pižurica i Elvir Adrović.

- Suština formiranja grupe je bila komunikacija oko kamiona koji dolaze na carinske prijelaze, tranzitiraju kroz Crnu Goru, gdje je za svaki pojedinačni kamion prvo trebalo dobiti saglasnost Željka Ivanovića, a potom i tadašnjeg direktora Rada Miloševića, iako za takvo postupanje nije bilo zakonskog osnova – kažu izvori Pobjede.

Izvori nemaju informaciju ko je bio u drugoj Vajber grupi. Prema njihovim riječima, Milošević nije bio u ovim grupama, ali ga je Željko Ivanović izvještavao o prepiskama.

Sagovornici tvrde i kako je Rade Milošević, nakon prvog privođenja u policiju, kada nije zadržavan u pritvoru, prvog sljedećeg radnog dana vikao, na sastanku u kancelariji: „…panem li ja panuće i Dritan Abazović“ i da je zbog odnosa Ure prema njemu u ovom slučaju završio sa njima. Tvrde i da je ponavljao da privedene „neko plaća da sve trpaju na njega“…

Prema njihovim riječima, u početnoj fazi istrage ministar finansija Aleksandar Damjanović je, navodno, „kopao i rukama i nogama da ga ne pozovu u tužilaštvo da daje izjavu“…