Američke sankcije za Cvijanović, Viškovića, Stevandića i Bukejlovića

(Patria) - U skladu s Izvršnom uredbom 14033, Ured za kontrolu imovine stranaca (OFAC) Ministarstva finansija SAD danas je na listu sankcionisanih osoba uvrstio jednog zvaničnika s državnog nivoa u BiH i tri zvaničnika u vlasti Rs-a.

Ovi lideri direktno su odgovorni za podsticanje donošenja zakona u Narodnoj skupštini Rs kojim se odluke Ustavnog suda BiH proglašavaju neprimjenjivim u Rs-u, čime se opstruiše i ugrožava provedba Daytonskog mirovnog sporazuma.

- Ovakav postupak ugrožava stabilnost, suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine i teško postignuti mir podržan Daytonskim mirovnim sporazumom.

Ovakvo ponašanje predstavlja dalju prijetnju budućem putu ove zemlje i njenoj uspješnoj integraciji u euroatlantske institucije.

Nastavit ćemo pružati podršku građanima Bosne i Hercegovine i njihovim naporima na očuvanju vladavine prava i održavanju mira i prosperiteta - izjavio je podsekretar Ministarstva finansija za terorizam i finansijske obavještajne poslove Brian E. Nelson.

Predsjednik Rs-a Milorad Dodik bio je predlagač Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH pred NSRs, te glavni zagovornik njegovog usvajanja.

SAD su protiv Dodika uvele sankcije 5. januara 2022. godine u skladu sa Izvršnom uredbom 14033 zbog odgovornosti za ili umiješanost, te zbog direktne ili indirektne uključenosti u kršenje ili postupak koji predstavlja opstrukciju ili prijetnju provedbi Daytonskog mirovnog sporazuma, kao i u koruptivne radnje.

Prethodno su SAD, u skladu s Izvršnom uredbom 13304, uvele sankcije protiv Dodika 17. jula 2017. godine zbog opstruisanja Daytonskog mirovnog sporazuma.

Nakon što je NSRs usvojila ovaj zakon u junu 2023. godine, visoki predstavnik u BiH primijenio je svoja ovlaštenja 1. jula kako bi poništio ovaj propis, javno osuđujući zakon kao čin podrivanja regionalnog ustavnog poretka, vladavine prava i raspodjele vlasti.

Uprkos postupanju visokog predstavnika, s ciljem poništavanja ovog zakona, Dodik je potpisao Ukaz o stupanju zakona na snagu 7. jula 2023. godine.

Današnja objava o sankcionisanju nastavak je prethodno uvedenih sankcija i zabrane izdavanja viza za ulazak u SAD s ciljem podsticanja na pozivanje na odgovornost osoba koje podrivaju demokratske procese ili institucije.

Ovi postupci dio su širih napora koje Vlada SAD ulaže u promociju mira, stabilnosti i funkcionalne demokratske vlasti u regiji Zapadnog Balkana.

Pojedinci uključeni u postupke usmjerene ka razbijanju BiH

Postupak donošenja zakona i internet stranica NSRs jasno ukazuju na to da pojedinci obuhvaćeni današnjom objavom sankcija i navedeni u daljem tekstu snose odgovornost za sazivanje posebne sjednice NSRs, 27. juna 2023. godine, kako bi se glasalo o ovom provokativnom propisu.

Posebna sjednica NSRs sazvana je 27. juna 2023. godine na zahtjev Radovana Viškovića, Nenada Stevandića i Željke Cvijanović, a Miloš Bukejlović je u ime Vlade Rs zakon predstavio NSRs.

Posljedično, ove četiri osobe snose odgovornost za podsticanje usvajanja ovog propisa koji predstavlja prijetnju provedbi Daytonskog mirovnog sporazuma.

Stevandić je također javno pozvao na donošenje Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BIH, te sazvao sjednicu na kojoj je svojim glasom podržao ovaj zakon. Njegov potpis i pečat predsjedavajućeg nalaze se ispod teksta Odluke.

Premijer Radovan Višković također je promovisao Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH nazivajući ga legitimnim odgovorom Ustavnom sudu BiH. Kao službena osoba, Višković je javno osuđivao Ustavni sud BiH za nedavno donesene odluke koje je smatrao nepovoljnim za Rs.

Članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović također se, prije usvajanja zakona, sastala s Dodikom i potvrdila svoje apsolutno slaganje s njim u vezi sa budućim odlukama.

Cvijanović je javno branila djelovanje nakon donošenja Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH. Ona je 11. aprila 2022. godine uvrštena na listu sankcionisanih osoba od strane Ujedinjenog Kraljevstva zbog podrivanja legitimiteta i funkcionalnosti BiH.

Kao ministar pravde Rs, Miloš Bukejlović također snosi odgovornost za izradu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH.

Bukejlović je podržao zakon u svom izlaganju pred Narodnom skupštinom Rs pozivajući istu da zakon usvoji zarad pokazivanja "jedinstva" Rs.

Današnje aktivnosti OFAC-a usmjerene su isključivo na ova četiri pojedinca, a ne na institucije niti pozicije u vlasti koje predstavljaju i obnašaju.

OFAC je na listu sankcionisanih osoba uvrstio Stevandića, Viškovića, Cvijanović i Bukejlovića u skladu s Izvršnom uredom 14033 zbog odgovornosti za ili saučesništvo, zbog direktnog ili indirektnog učešća u kršenju ili djelovanju s ciljem opstrukcije i ugrožavanja provedbe bilo kojeg regionalnog sporazuma u oblasti sigurnosti, mira, saradnje ili međusobnih sporazuma o priznavanju ili okvira ili mehanizama odgovornosti koji se odnose na Zapadni Balkan, uključujući Prespanski sporazum iz 2018., Ohridski okvirni sporazum iz 2001., Rezoluciju 1244 Vijeća sigurnosti UN, Daytonski sporazum ili Zaključke konferencije Vijeća za implementaciju mira održane u Londonu u decembru 1995., uključujući odluke ili zaključke visokog predstavnika, Vijeća za implementaciju mira ili njegovog Upravnog odbora, ili Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, ili u vezi sa bivšom Jugoslavijiom, Međunarodnog rezidualnog mehanizma krivičnih sudova.

Implikacije sankcija

Posljedično današnjoj mjeri, sva imovina i pravo na imovinu gore navedenih sankcionisanih osoba, a koja se nalazi u SAD ili je u posjedu ili pod kontrolom državljana SAD mora biti blokirana i prijavljena OFAC-u.

Pored toga, sva imovina u vlasništvu, direktnom ili indirektnom, pojedinačnom ili zajedničkom, u udjelu 50 posto ili više jedne ili više osoba koje su na listi, također mora biti blokirana.

Zabranjene su sve transakcije državljana SAD-a u Sjedinjenim Državama (ili u tranzitu kroz SAD) koje uključuju imovinu ili pravo na imovinu osoba uvrštenih na listu ili blokiranih osoba, izuzev ukoliko nisu odobrene opštom ili posebnom dozvolom koju izdaje OFAC, ili izuzete.

Zabrane uključuju davanje doprinosa ili osiguravanje bilo kakvih finansijskih sredstava, roba ili usluga od strane, prema ili u korist blokiranih osoba, te primanje bilo kakvog doprinosa ili osiguravanje finansijskih sredstava, roba ili usluga od takvih osoba.

Pored toga, finansijske institucije i druge osobe koje se uključe u određene transakcije ili aktivnosti sa sankcionisanim osobama mogu i same biti sankcionisane ili se protiv njih mogu poduzeti odgovarajuće aktivnosti.

Dodatne informacije o osobama koje su danas sankcionisane pogledajte ovdje.