Baška narod, baška opozicija

Piše: Armin Aljović

Narod i opozicija su prirodni partneri. Kada narod ustane protiv nepravde, pametan zapadni svijet to ne shvata kao borbu protiv države, već naprotiv, borbu države za narod. Opozicija svugdje u normalnom svijetu treba da osluškuje, artikulira zahtjeve naroda i kanališe ih.

Jednog od najvećih diktatora devedesetih na prostoru bivše države Slobodana Miloševića srušili su opozicionari okupljeni oko pokreta „Otpor“. Lider Liberalno-demokratske stranke i tadašnji šef izbornog štaba demokrata Čedomir Jovanović je 15 godina nakon "demokratskih promjena" u Srbiji ocijenio da je tadašnja snaga opozicije proistekla iz potrebe društva da se distancira od Miloševića, premda, rekao je, bilo je i drugačijih motiva opozicije za rušenje Miloševića. Kako god, diktator je pao pod pritiskom protesta opozicije i naroda.

Bosnu i Hercegovinu već skoro tri godine potresaju ubistva dva mladića; prvo 22-godišnjeg Dženana Memića u Sarajevu, a onda i 21-godišnjeg Davida Dragičevića u Banja Luci. Bio je to alarm da hiljade ljudi mjesecima izlaze na ulice Banja Luke i Sarajeva. Na jednoj strani su građani željni pravde, na drugoj vlast koja štiti ubice.
To što su istrage u slučaju smrti dvije mladosti od početka vođene krivim putem, a porodicama davana lažna nada, govori da iza zločina stoji vladajuća klika. Niko osim vladajućih partija u BiH nema kontrolu nad pravosuđem.

U ovim potresnim slučajevima uloga opozicije i u Banja Luci i u Sarajevu je poprilično blijeda. Podrška opozicije je deklarativina, stidljiva i simbolična. Kurtoazna saopćenja bez kapi znoja nikome ne koriste. Naprotiv, zamagljuju prostor i daju lažnu sliku građanima da će neko štititi njihova prava. Na ulicama Sarajeva nedostaju masovni protesti i pritisak na pravosuđe predvođeno strankama ljevice.

Opozicioni duh bljesnuo je u utorak tek u lideru PDP-a Branislavu Borenoviću, članu te partije Drašku Stanivukoviću i SDP-ovcu Vojinu Mijatoviću. Oni su uhapšeni jer su stali uz roditelje ubijenog Davida, ali su svejedno najavili nastavak borbe. „Tukli su me, bole me udarci, ali neka bole“, rekao je mladi Stanivuković.

Ljevica je prirodi partner građana, bez obzira jesu li u vlasti ili su opozicija.

„Narod i pravda“ Elmedina Konakovića u Sarajevu je na izborne liste delegirao sestru ubijenog Dženana. Najavili su borbu protiv nepravde vladajuće SDA. Zbog toga Konaković mora biti prvi na sarajevskim protestima. U protivnom ga se s pravom može optužiti da je od cijelog slučaja politički profitirao.

Novinar i aktivista Aleksandar Trifunović jučer je za Patriju govorio o pobuni koja je zahvatila region. Rekao je da je ta pobuna pitanje egzistencije, a ne hira. „Na jednak način su željni života i građani Banja Luke i građani Sarajeva, i građani Beograda i Skoplja... Zbog toga su protesti egzistencijalni. Jedna te ista generacija ne želi da napusti politiku, i spremni su da koriste teror u toj svojoj borbi“. Dakle, odnos opozicije u BiH prema protestima je pitanje odnosa prema egzistenciji građana.

Milorad Dodik je tu pragmatičan. On je već isprobao metod protesta na proteste, kada su se Banjalučani pobunili zbog nezakonite izgradnje u „Picinom parku“. Dodik sad najavljuje kontra proteste u slučaju Dragičević. On je stvorio kult svoje ličnosti. Brani Srbe od zamišljenog neprijatelja. Kada se narod okrenuo protiv njega, Dodik staje uz narod. Protestuje protiv vlastite politike. Sve podsjeća na to da će Dodik ukrasti još jedne proteste od opozicije.