SARAJEVO, (Patria) - Mjesec juni 1992. godine bio je sudbonosan za Dobrinju i Aerodromsko naselje. Samo u mjesecu junu tokom agresije i najduže opsade jednog grada bila su tri masakra na Dobrinji u kojima je poginulo 30, a ranjeno 107 ljudi. Prvi masakr bio je 1. juna 1993. godine, drugi 18. juna 1995. godine i treći 21. juna 1995. godine. Još jedan masakr dogodio se 12. jula 1993. godine kada je u redu za vodu poginulo 13 Sarajlija, a 14 je lakše i teže ranjeno od granate ispaljene sa agresorskih položaja.
U rano jutro 17. juna 1992. srpske snage po direktivi Ratka Mladića pojačane jedinicom Vojske Jugoslavije ulaze transporterima i tenkovima u Aerodromsko naselje. Ubijeno je 40 civila koji su nađeni u masovnoj grobnici u Vlakovu.
Formacija Niški specijalci izvodila je civile iz kuća, stanova i strijeljali su ih ili klali. Prema tvrdnjama preživjelih civila jedna trećina ubijenih su bili Hrvati i Srbi, koje su srpske snage predstavljali kao žrtve Armije RBiH.
Upadi su izvršeni i na Dobrinji 3 gdje su muškarci odvedeni u zatvor Kula odakle su nakon nekoliko dana razmijenjeni tokom noći.
Tog 17. juna odjekivale su detonacije svakih 30 sekundi. Napadi su trajali do kasno u noć. 21. juni 1992. bio je sudbonosan za Dobrinju. Branioci Dobrinje pojačani specijalcima koji su po naredbi predsjednika Alije Izetbegovića nakon razgovora sa ratnim komandantom Dobrinje Ismetom Hadžićem Mutevelijom došli u noći 21. na 22. juni uspjeli su slomiti srpsku okupaciju.
Dobrinja se nije dala, na prve barikade odgovorili smo barikadama, nismo dozvolili da nas zatvore, prisjeća se Ismet Hadžić Mutevelija.
Naselje Dobrinja za agresora je bilo ne samo od operativnog, taktičkog nego i od strateškog značaja te je agresor i prije oružanog upada u Dobrinju plašio stanovništvo kako bi ih odgovorio od otpora.
Male grupe organizirale su se po dijelovima naselja. Dobrinja je već 5. maja bila na udaru srpskih snaga koje su transporterima izvršile ulaz u Dobrinju 1, 3 i 5 i Aerodromsko naselje.
Četnici su ušli preko noći od Trapara gdje je uništen prvi transporter JNA pogotkom Zajke Vatrenjaka.
Lukavička cesta bila je njihova glavna saobraćajnica (današnja Želimira Vidovića Kelija).
Na jednom transporteru bila je postavljena zastava na kojoj je pisalo „Arkan“ te su borci imali dodatni motiv da ga unište.
Fikret Kereš Fića, jedan od najvažnijih dobrinjskih heroja u filmu „Dobrinja - opsada u opsadi“ Avde Huseinovića navodi da su dobili ručni raketni bacač i niko se nije smio usuditi da gađa osim Zajke Vatrenjaka. A onda je Fića preuzeo te je do ranjavanja uspio uništiti 10 transportera i 4 tenka.