Evropska unija usvojila je uoči Bajrama novi set strožijih sankcija protiv Rusije, a zbog obaranja civilnog aviona iz Malezije pri čemu je ubijeno skoro 300 ljudi. No, Bosna i Hercegovina, iako kao potencijalni kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, nije usvojila ni ove, a ni ranije sankcije Moskvi i njenim funkcionerima koji pomažu ukrajinskim separatistima, javlja bh. novinska agencija Patria (NAP).
Štaviše, samo nekoliko dana nakon što je Brisel izglasao sankcije zbog nezapamećnog zločina i obaranja civilnog aviona, redom najviši bh. zvaničnici su u Sarajevu primili predstavnike najveće ruske državne kompanije "Gazprom".
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, kako je ranije saopćeno, nije moglo postići saglasnost o uvođenju sankcija Rusiji, iako EU to traži, a BiH ima obavezu prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju uskladiti vanjsku politiku sa evropskom.
Kada je riječ o novim snažnijim sankcijama koje uključuju zabrane putovanja, zamrzavanje finansijskih sredstava, trgovinske sankcije i onemogućavanje protoka ruskom kapitalu što bi moglo posebno pogoditi ruske državne banke i kompanije, BiH ponovo nema isti stav kao Evropska unija.
Kako je saopćeno nakon jučerašnjih sastanaka sa "Gazpromom" su bili članovi Predsjedništva BiH i čelnici Vijeća ministara BiH, a sastanak je u medijima ocijenjen kao jačanje saradnje između ove kompanije i BiH.
Diplomatski izvor Patrie ističe kako ovakva situacija može biti protumačena negativno po BiH u zapadnim, posebno u američkim diplomatskim krugovima.
- U trenucima kada su Putin i Rusija sve više izolirani zbog podrške podjeli Ukrajine i separatistima te zbog odgovornosti za civilne žrtve, nije dobro da BiH bude neodlučna. Razumijemo specifičnost unutrašnjeg uređenja države, ali i to nam govori da trebamo dobro razmisliti i vidjeti može li ovakva BiH i postati članica EU, pa i NATO Saveza – rekao je za Patriu strani diplomata pod uvjetom anonimnosti.