PEN Centar progoni bošnjačke pisce

Izborna skupština PEN Centra u četvrtak nije prihvatila kandidaturu za članstvo tri ugledna bosanskohercegovača književnika Abdulaha Sidrana, Džemaludina Latića i Amira Brku. Svoj stav o tome za bh. novinsku agenciju Patria iznio je Džemaludin Latić.

- Ta odluka samo potvrđuje tvrdnje Abdulaha Sidrana koje je o toj organizaciji javno iznosio posljednjih godina, a to znači da je PEN –centar Bosne i Hercegovine jedna okrutna ideološka sekcija koja, u ime jedne humane internacionalne organizacije koja se, po svome pozvanju, bori za slobodu izražavanja i prava progonjenih ili zatvorenih pisaca, ovdje vrši potpuno nehuman posao: guši slobodu mišljenja i izražavanja, progoni pisce, podržava aparthejd nametnut jednoj zemlji i jednom narodu, u svijet šalje lažnu sliku o bh. kulturi i tumači našu modernu povijest upravo onako kako žele nalogodavci agresije i genocida na Bosnu i bošnjački narod i kako žele one stoljetne politike prema kojima je Bosna „tamni vilajet“, a Bošnjaci predmet njihovoga, pretežno velikosrpskoga kolonijalnog projekta – kazao je Latić.

On je naveo da je Sidran istupio iz te organizacije upravo zato što nije reagirala kada je njega kao svoga člana novinarka Oslobođenja Nagorka Idrizović svrstala u isti red sa četničkim piscima kakvi su Radovan Karadžić, Dobrica Ćosić, R.P. Nogo i drugi.

- Na tome spisku sam bio i ja, zatim rahmetli Nedžad Ibrišimović i Alija Izetbegović. Meni su druga dva člana te organizacije, Ahmet Burić i Enver Kazaz, imputirali fašističke izjave; ja sam ovog prvog tužio, na sudu tražio da pokaže gdje, kada i kako sam ja djecu iz mješovitih brakova nazvao „kopiladima“; on to nije mogao dokazati, ali sutkinja, izvjesna Sanela Đidić, i pored toga, nije prihvatila moj tužbeni zahtjev – naglasio je Latić.

Na pitanje da li u BiH ima progonjenih pisaca Latić je kazao da je on jedan od njih, drugi je Abdulah Sidran i treći kako sad stvari stoje Amir Brka.

- Mene, kao muslimanskog i bošnjačkog pisca, u Sarajevu progoni PEN-centar BiH uz pomoć sarajevskog suda. Isti je slučaj sa Sidranom, odn. i njegov će slučaj sarajevski sud riješiti kao i moj, a PEN se već ponaša prema njemu gore nego prema meni! I takvi pisci, kakvi su Burić i Kazaz, zapravo kvazipisci, mogu da budu članovi PEN-a i da oni odlučuju ko će biti član te organizacije, a ko neće, a dvadesetak izvanrednih naših pisaca ne mogu biti članovi te organizacije, ne mogu se boriti za slobodu izražavanja, za slobodu svoga jezika, naroda i države, a protiv aparthejda ili „dejtonske rasističke svinjarije“ (Dž.Karahasan) koji je nametnut bošnjačkom narodu  - ističe Latić.

On je naveo i da BiH ima tri pisca i intelektualca evropskog renomea Sidrana, Dževada Karahasana i akademika Esada Durakovića.

- Sva trojica su, kao što znate, istupili iz PEN-a. Na njima leži najveća odgovornost; mislim da oni mogu riješiti ovaj problem koji je, po meni, od najvećeg državnog i nacionalnog značaja. Drago mi je što je PEN, odbivši moju kandidaturu, zapravo umirio moju savjest: u ovom slučaju podržavam Sidrana i ostat ću na njegovoj strani. Poznajem toga pisca i moja mi savjest nalaže da jasno i glasno ustanem protiv spletke koju su penovci napravili oko ovog našeg najvećeg pisca optužujući ga za pohlepu za novcem i drugim beneficijama. Sidran je veliki mučenik, ova država se ogriješila o njega, i on se nije sukobio sa PEN-om radi ličnog interesa, nego radi svoje časti i našeg, književničkog pozvanja, a najviše radi naše države i slobode kako bošnjačkog, tako svih naroda koji u njoj žive. Što se mene tiče, otići ću u slovenački ili kosovski PEN i proglasiti se palestinskim piscem, ali iz Bosne neću otići ni živ ni mrtav – kazao je Latić.

O tome kako bi se nakon ovakve odluke mogli ponašati drugi članovi PEN Centra s obzirom da su neki otvoreno podržali Sidrana, Latić je kazao „ako imaju savjesti, napustit će tu organizaciju“.

- Kao i Esad Duraković, ili Dževad Karahasan, ili Ugo Vlaisavljević, i to ne zbog nas trojice čiju su kandidaturu odbili, nego zbog nelegitimnosti  Uprave PEN-centra koji je iznevjerio principe i humano pozvanje Međunarodnog PEN-centra – zaključio je Latić.