Ekonomski oporavak BiH je slabašan, a rizici od pada u novu krizu su veliki i brojni, navodi se u procjeni ekonomskog stanja u našoj zemlji koju je izradila Evropska komisija, ekskluzivno saznaje bh. novinska agencija Patria (NAP).
Naime, ministri ekonomija i finansija Evropske unije će 6. maja ove godine na sastanku razmatrati situaciju u zemljama kandidatima i potencijalnim kanididatima za članstvo, među kojima je i BiH.
Stoga, je Evropska komisija uradila svoju analizu ekonomske situacije u BiH i iznijela precizne kritike i crne prognoze. I ova nova rasprava evropskih ministara je dio nastojanja Brisela da uspostavi novi strategijski okvir za djelovanje u BiH, a koji bi u fokusu imao ekonomiju.
Dokument je zasnovan na analizi ekonomskog programa za period od 2014. do 2016. godine koji je usvojilo Vijeće ministara BiH. Prema mišljenjima evropskih stručnjaka, taj je program usklađen za očekivanjima, ali je prepun rupa, i u velikom dijelu preoptimističan i nekonzistentan.
- Predviđanja o rastu od 3,5 posto u 2016. godini su preoptimistična, zanemareni su nepredviđeni rizici. Ta procjena se bazira na rastu domaće potrošnje i investicija. Ali, to bi zahtjevalo predan rad na oživljavanju procesa privatizacije i mnogo snažnije aktivnosti vlasti da poprave uvjete za poslovanje koji su najteži u regionu – navodi se, između ostalog, u izvještaju EU.
Uz to, Brisel upozorava da će deficit ove godine sigurno rasti u odnosu na predviđenih 1 posto, a istovremeno, iako vlasti razumiju potrebu za promjenama, još uvijek nema pravih akcija koje bi javnu potrošnju usmjerile ka ekonomskom rastu.
- Najave o investicijama koje bi trebale pokriti deficit i pad domaće potražnje su preoptimistična. Najveći rizik jeste daljnje pogoršanje političke situacije i oktobarski izbori koji bi mogli usporiti implementiranje strukturalnih reformi. Postojeći problemi u trgovini sa Hrvatskom su još uvijek rizik za poljoprivredni izvoz – navodi se u izvještaju.
Evropski eksperti, kako javlja Patria, očekuju da će uvjeti na tržištu rada i dalje biti teški, a da će bankarski sektor i dalje biti pod pritiskom. Brisel upozorava da nema pravih planova reformi nakon 2014. godine, da vlasti šute o promjenama visokih poreza na radnike, promjenama socijalnih davanja i reformi javne uprave, prenosi NAP.