Popis stanovništva: Umjesto da saopšti rezultate Slavka Popović poručuje da ne treba biti nervozan

Zakon o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini  2013. godine  je pripremljen na osnovu Preporuka UN statistike i Konferencije evropskih statističara. Na osnovu ovih dokumenata urađena je Metodologija za pripremu, organizovanje i provođenje popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH koja je kao podzakonski akt objavljena u Službenom glasniku BiH, prenosi novinska agencija Patria.

Slavka Popović, zamjenica direktor Agencije za statistiku BiH nadalje je napisala u svom dopisu:

Nakon višegodišnjih  priprema s pravom se očekivalo da terenski rad bude proveden po najvišim standardima i da se dobiju relevantni, pouzdani i kvalitetni podaci o stanovništvu i uslovima stanovanja. Prisustvo Međunarodnog  monitoring tima ( IMO ) trebalo je da doprinese ostvarenju ovih ciljeva.

Međutim, iako su dokumenti pripremljeni da obezbijede skladan i kvalitetan rad statističkih institucija i drugih učesnika u popisu stanovništva, već duži period javnost je obasuta različitim tumačenjima ključnih odredbi. Čak se čuju i neprimjereni tonovi.

Kao prvo, svi se pozivaju na Zakon o popisu i to prvenstveno na član 2 i na član 7 ( tačke 2, 3a, i 3b ).

Zakon je  u potpunosti usklađen sa UN/CES preporukama, odnosno  definicije u Zakonu  su preuzete iz Preporuka.

Međutim, ovdje počinje suštinsko razmimoilaženje i različito tumačenje načina određivanja broja stalnih stanovnika ( rezidenata ) u BiH. Ključni podatak za utvrđivanje rezidentnosti je dužina boravka u BiH ( 12 mjeseci i duže ) kao i namjera ostanka.

U svom Četvrtom izvještaju, koji je posvećen Probnom popisu, Međunarodni monitoring tim ( IMO ) je napisao: „ Iako je zvanična definicija uobičajenog rezidentnog stanovništva sasvim precizna, sa ograničenjem od 12 mjeseci, neki popisivači su popisivali sva lica sa ličnim kartama, čak i ako oni žive u inostranstvu.....

Ljudi koji nekoliko godina žive u inostranstvu i vraćaju se u BiH na odmor popisivani su kao uobičajeno rezidentno stanovništvo. U tim slučajevima za dužinu odsustva unošen je broj mjeseci koji su prošli od posljednje posjete, a za pitanje o tome koliko dugo lice namjerava da bude odsutno evidentiran je broj mjeseci do sljedećeg dolaska na odmor“.

Jasno je, godišnji odmor se ne može tretireti kao prekid kontinuiteta od 12 mjeseci i prikazivati dužina boravka u inostranstvu kraće od 12 mjeseci te na taj način sticati rezidentnost. Činjenica je da su sva ova lica popisana i u zemljama u kojim žive.

U svom Trinaestom izvještaju,koji daje ocjenu terenskog rada tokom glavnog popisa, IMO tim navodi sve nepravilnosti i kampanje, koje su organizovane među stanovništvom u zemlji i inostranstvu sa ciljem popisivanja čak i lica koja žive i duže od 30 godina u inostranstvu. Data su uputstva kako odgovoriti na pitanja od 1 do 7 na popisnici za lice ( P1 ) , kako bi se mogli smatrati stalnim stanovnicima Bosne i Hercegovine.

Radi gore navedenog , IMO tim navodi:„ Faza obrade podataka treba pomoći sortiranju rezidentnog i nerezidentnog stanovništva koristeći odgovore na pitanja od 1 do 7, ali i pitanja o mjestu studiranja ili rada, jer su neki ljudi ohrabreni nekim nezvaničnim kampanjama da odgovore na pitanja 1 do 7 na način da se mogu smatrati rezidentnim stanovništvom“.

Ako sve ovo znamo, postavlja se pitanje zašto se neki tako nervozno čak i agresivno suprostavljaju analizama konzistentnosti svih podataka, uključujući i pitanje 40 ( mjesto rada/ školovanja ).

Pozivanje na Zakon o popisu je besmisleno jer su u članu  8.  Zakona o popisu nabrojani podaci koji će biti prikupljeni , sve drugo je predmet Metodologije i statističke prakse.

Pozivati se samo na Dvadeseti i Dvadeset prvi izvještaj IMO tima takođe nema smisla jer se u tim izvještajima ne definiše ukupno stanovništvo već se navode moguće pretpostavke za definisanje neriješenih  slučajeva u procesu identifikacije stalnih stanovnika.  

Tvrdnje da postoji namjera da se iz popisa isključuju pripadnici bilo kojeg naroda ili grupa je apsolutno netačna.

Tačno je da je u Bosni i Hercegovini već više godina negativan prirodni priraštaj, da je visoka emigracija, posebno mladih. Ovo ne znači da broj stanovnika u BiH treba i može biti nadoknađen popisom lica suprotno Zakonu i međunarodnim standardima. Kome bi to koristilo ? Treba li ovo da pokrene nadležne institucije na poduzimanje adekvatnih mjera ?

Događanja i nesporazumi  oko popisa , koji su intenzivirani posljednjih mjeseci pokazuju da popis gubi obilježja složenog i značajnog statističkog istraživanja, čiji su rezultati  ključni za izračunavanje mnogih statističkih indikatora bez kojih nema kvalitetne statistike a time ni kvalitetnih politika i strategija razvoja.

Rezultati popisa su od posebnog značaja za lokalne zajednice i njihovo učešće u raspodjeli javnih prihoda. Možemo se samo nadati da će svi oni koji su na bilo koji način uticali na provođenje popisa  kao i na kasnije aktivnosti učiniti sve da rezultati popisa budu zaista realni i kvalitetni, stoji u dopisu koji potpisuje Popović.