Prva pravosnažna presuda za kredit u švicarcima, šta će biti sa stanom

Prvi opštinski sud u Beogradu presudio je u još jednom sporu u korist klijenta zaduženog u švicarskim francima za stambeni kredit uzet prije nekoliko godina. Obrazloženje je da banka ne može da odobrava kredit u valutnoj klauzuli, a da istovremeno naplaćuje promjenljivu kamatnu stopu. To je peti slučaj u Srbiji da su građani, zbog kredita indeksiranih u švicarskim francima, dobili spor protiv banaka, prenosi novinska agencija Patria.

Slavica Todorović je prvi klijent koji je dobio parnicu protiv jedne banke. Ne zna da li zadovoljna zbog dobijenog spora ili umorna poslije bezuspješne otplate kredita od 72.000 švicarskih franaka, pri čemu i dalje duguje istu sumu novca, ali sa udvostručenom ratom.

Sudska odluka je jasna – poništavanje dosadašnjih otplata i međusobno poravnanje. To znači da banka klijentu vraća otplaćene rate, a klijent banci – cjelokupnu sumu kredita dobijenu po kursu na dan odobrenja. Međutim, postavlja se pitanje šta se dešava sa stanom koji je u međuvremenu kupljen kreditom banke.

-Prvo ću pokušati, ako iznađem mogućnosti, da s bankom to finansijski regulišem, da dođem do novca, ako novac uopšte uspijem da vratim. Ako ne, onda opet moramo da pokušamo sudskim putem, da vidimo da li stan može da se otuđi, priča Slavica Todorović i dodaje da bi željela da sačuva taj stan.

Stručnjaci smatraju da je svaki spor poseban i da su, prema Zakonu o obligacionim odnosima, takve i presude. Ali sudska praksa u slučaju “stanovi u švicarcima”, koja je viđena u sporu sa stambenim kreditima u toj valuti, najčešće je na strani dužnika. Ipak, to ne znači nužno i masovnu prodaju stanova radi izmirenja duga.

Pravni savjetnik Nina Štiglić kaže da kada se poništi glavni posao, ništi se i sve što ga prati, znači ništi se i ugovor o hipoteci, odnosno založna izjava koja je data.

-Ugovor o kupoprodaji, s druge strane, kojim je klijent stekao stan, potpuno je nezavisan. Znači, klijent ostaje vlasnik stana i na svakom klijentu je da u svom, pojedinačnom slučaju procijeni, prije nego što pokrene postupak pred sudom za poništaj tog ugovora, da li novac koji je pozajmio od banke može da vrati, a ukoliko ne može, na koji način može da ga stekne, kaže Štiglićeva.

Ustavni sud Srbije je prije pola godine donio odluku da ne postoji kategorija kolektivne tužbe, pa su klijenti koji su zaduženi za stambene kredite u švicarskim francima odlučili da podnose pojedinačne tužbe. Osim presuda u vezi sa kamatama, pred sudovima je i nekoliko desetina sporova u kojim klijenti tuže banke da su naplaćivale rate po višem, prodajnom kursu, a ne srednjem, kako zakon nalaže.