IFIMES prije sedam dana prognozirao ulazak HDP-a u parlament Turske sa više od 10% glasova

Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, Slovenija, sedam dana prije izbora u Turskoj napravio je analizu mogućih rezultata, a u najvećoj mjeri to se ostvarilo, piše bh. novinska agencija Patria.

IFIMES je prognozirao da će AKP – Partija pravde i razvoja čiji je predsjednik Ahmet Davutoglu (naslijedio na tom mjestu Redžepa Tayipa Erdogana sadašnjeg predsjednika Turske) osvojiti između 40 i 45 % glasova.

Prema objavljenim rezultatima AKP je dobio 40,79 posto glasova što je 258 poslanika u parlamentu Turske od 550.

Dalje, prema analizi IFIMES-a Republikanska narodna stranka (CHP) trebala je osvojiti do 30% podrške birača. Prema rezultatima za CHP stranku je glasalo 25.1 posto (132 poslanika iz ove stranke će biti u parlamentu Turske).

Za Partiju nacionalnog pokreta (MHP) prognoziralo se da će dobiti oko 15% glasova.

Za MHP stranku je glasalo 16,39 posto (81 poslanik iz ove stranke će biti u parlamentu Turske).

Najveće iznenađenje je uspjeh prokurdske Narodne demokratske partije (HDP) koja je prema analizi IFIMES-a trebala dobiti između 10 i 12 posto glasova.

Prema preliminarnim podacima za ovu stranku glasalo je 12,91 posto glasača (79 poslanika iz ove stranke će biti u parlamentu Turske).

IFIMES  je uoči izbora naveo i da “ulaskom HDP u parlament Kurdi prvi put u historiji dobivaju stranku, koja će ih zastupati.  CHP i MHP su rezervirani, što se tiče mirovnog procesa, i ti strahovi nisu ograničeni samo na njih. I AKP i HDP vrlo ozbiljno prihvataju sadašnji mirovni proces zbog osjetljivosti prirode problema i otpora sekularnih republikanskih elita te proislamističkih Kurda."  

Međunarodni institut IFIMES smatra, da su predstojeći parlamentarni izbori vrlo važni za budućnost demokratije u Turskoj i bit će još jedan korak u razvoju rastuće turske demokratije. Za Tursku je važno, da ukine brojne paralelne strukture i odlučivanje vrati u institucije turske države. To će biti jedan od glavnih izazova za novu vladu i predsjednika Erdoğana kao i nastavak započetih reformi, mirovnog procesa sa Kurdima te osiguranje šireg unutrašnjeg konsenzusa i regionalne stabilnosti.