Docent sa Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sugurnosne studije u Sarajevu Goran Kovačević rekao je za Dnevnik 3 Federalne televizije kako BiH ima veliki problem sa radikalima, koji se regrutuju u BiH nakon čega odlaze na strana ratišta.
Obzirom da najveći broj njih odlazi na sirijska ratišta, Kovačević odgovornim za rješavanje ovog problema smatra bošnjačke političare, koji, iz nekog razloga, kaže, sve vrijeme šute ostavljajući nekome drugom da riješi ovaj problem umjesto njih, što u nepovoljan položaj dovodi sve narode u BiH.
Novinska agencija Patria intervju Kovačevića prenosi u cijelosti:
FTV: Mogli smo vidjeti hapšenja širom Makedonije, osoba koje su povezane s ISIL-om. Kako vi to komentirate?
Kovačević: To je za svaku pohvalu i vidi se da makedonske sigurnosne službe rade svoj posao. Vidio sam iz pisanja medija da je pretresena džamija koja je bila van kontrole Islamske zajednice Makedonije. Dakle, ipak je neko obavio svoj posao, raspitao se gdje je to žarište, gdje postoji vrbovalište za ISIL. Ova akcija je po mom mišljenju jako dobra.
FTV: Očigledno da sigurnosne službe nakon Kumanova drže pod lupom takve osobe?
Kovačević: Jasno, Kumanovo je bilo iznenađenje za sigurnosne službe, jer niko nije očekivao napad takvog intenziteta.
FTV: Kako ocjenjujete makedonske sigurnosne službe?
Kovačević: Pa mislim da sada djeluju više preventivno. Postupili su na osnovu informacija, jer sumnjam da bi u takvoj narušenoj situaciji između Albanaca i Makedonaca neko naprasno djelovao bez dobro provjerenih informacija u odnosu na one za koje se sumnja da vrbuju ljude u ISIL.
FTV: Ovo jeste globalni problem, imali smo nedavno i napad u Zvorniku, a pokazala se i rasparčanost našeg sigurnosnog aparata. Kako se boriti s ovakvim situacijama?
Kovačević: Pa ja bih dao sada jedno opširnije pojašnjenje. Generalno, ideologija ISIL-a jeste veoma loša zloupotreba vjere, dakle islama. Mi u BiH imamo problem koji proističe iz generalne političke nesređenosti i mi nikako da prihvatimo da je prisustvo ISIL- a u BIH stvarnost. Raspolažem informacijom da je blizu 1.000 ljudi iz BiH bilo na ratištu u Siriji u različitim vremenskim periodima. Naši organi gonjenja ne raspolažu takvim podacima. Bio je jednom okrugli sto na ovu temu organiziran, i gdje je istaknuto da je 130 ljudi bilo na sirijskom ratištu, a to je velika razlika.
Dakle, šta ti ljudi donose ovamo to je već pitanje, kako djelovati, jer su to ipak građani BiH.
Sistem mora reagirati, jer se taj problem ne može odsjeći. Važno je naglasiti da je to generalno naš vitalni nacionalni interes, a i vitalni problem bošnjačkog korpusa. Dakle, bošnjački političari moraju preuzeti aktivnu ulogu, kreirati prostor, pomoći sistemu sigurnosti, na kraju postaviti bošnjački kadar na čelne pozicije koji treba da se suoče s tim i riješe taj problem.
Mi takvu situaciju u BiH nemamo. Mi imamo situaciju da se Bošnjaci generalno izmiču od tog problema. Ne znam zbog čega to rade. Imam osjećaj da im je cilj da kasnije mogu uprijeti prst i reči da je na čelu te agencije bio Srbin, on nije znao da radi, nismo mi krivi.
Stvara se problem u državi, a ovo je veliki problem za BiH. Sve su ruke na kraju uperene u BiH. Mi imamo izdvojene objekte, koji nisu pod nadzorom Islamske zajednice BiH, ali o tome niko ne vodi računa.
FTV: Možemo li govoriti u regionalnom kontekstu budući da ISIL trenutno prijeti i pogubljenju hrvatskog državljanina u Kairu?
Kovačević: Problem i jeste regionalni. Sve države regiona imaju zajedničku prošlost i imamo istu kulturu i jezik. Mi imamo mnogo društvenih poveznica koje nisu formalizirane. Dakle, nema jedan sistem koji vrši nadzor nad tim grupama, već sigurnosni sistem koji je rascjepkan. Imamo hrvatski, bosanski, crnogorski, makedonski koji možda na nekom nivou i ne sarađuju kako treba.
Postoje neki animoziteti iz prošlosti, na kraju krajeva bio je rat, pa ljudi jedni drugima ne vjeruju, ali ovo je problem koji je društveni problem i tako se mora rješavati.
FTV: Kako riješiti te animozitete?
Kovačević: Pa trenutno mislim da bi politička volja bila ključna u rješavanju tog problema, ali mi to ne možemo očekivati. O političkoj volji za rješavanje ovakvog problema ne možemo govoriti. U okolnim državama možda da, ali od nas se to ne može očekivati.