Izjava o prilagodbi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju nakon ulaska Hrvatske u Evropsku uniju

U svjetlu raznih komentara u bosanskohercegovačkim medijima o trenutačnim razgovorima između BiH i Evropske unije o prilagodbi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) nakon pristupanja Hrvatske, Delegacija Evropske unije i Ured specijalnog predstavnika žele razjasniti nekoliko relevantnih pitanja, saopćeno je iz Delegacije EU u BiH, prenosi bh. novinska agencija Patria.

- Prije svega, prilagodba trgovinskog dijela Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (i njegovog Privremenog sporazuma) između EU i BiH nakon ulaska Hrvatske u EU, koja je još uvijek u toku, ne predstavlja bilateralnu aktivnost između Bosne i Hercegovine i Hrvatske već pitanje između Bosne i Hercegovine i svih 28 zemalja članica Evropske unije. Nadalje, Evropska unija ne zahtijeva od BiH da dodijeli Hrvatskoj iste beneficije koje je imala prema pravilima CEFTA-e. Naprimjer, Hrvatska više ne uživa koristi u potpunosti liberaliziranih trgovinskih sporazuma (bez ikakvih kvota) sa svojim bivšim partnerima iz CEFTA-e. Pristup Hrvatske tim tržištima sada je reguliran manje liberalnim bilateralnim trgovinskim sporazumima (SSP-i) koje EU ima sa svakom pojedinačnom članicom CEFTA-e. Ovi ugovori se temelje na kvotama. Metodologija EU-a u ovoj stvari se sastoji, u načelu, od čisto tehničkih/matematičkih prilagodbi kvota u okviru SSP-a/Privremenog sporazuma kako bi se uzela u obzir, u ukupnom odnosu trgovine između EU i BiH, tradicionalna preferencijalna trgovina koja je postojala između BiH s Hrvatskom, u skladu s pravilima CEFTA-e. Cilj je osigurati što manje moguće poremećaje u ustaljenim trgovinskim obrascima, premda je utvrđivanje novih kvota moguće u određenim slučajevima - saopćeno je iz Delegacije EU u BiH.

Iz Delegacije EU navode primjer, ako je BiH odobrila godišnju kvotu od 1.000 tona proizvoda za slobodan uvoz iz EU, a bescarinski uvoz iz Hrvatske u skladu s pravilima CEFTA-e iznosio je 100 tona, nova (adaptirana/prilagođena) kvota za bescarinski uvoz iz proširene EU (28 umjesto 27 država članica) iznosi 1.100 tona.

- Važno je imati na umu da se takve kvote dodjeljuju prema redoslijedu podnošenja zahtjeva (engl. first come, first serve) tako da u načelu bilo koja država članica EU-a, ne nužno Hrvatska, može uživati koristi novih kvota. Snažno naglašavamo da se ovakva prilagodba, odnosno adaptacija, radi u oba smjera, s obostranim povećanjem kvota i stoga tvrdnje o nepravednosti kvota na štetu BiH idu u pogrešnom pravcu. Naprimjer, ako je za određeni proizvod EU odobrila godišnju kvotu od 10.000 hl za bescarinski uvoz iz BiH u EU, a BiH je izvezla u prosjeku 20.000 hl u Hrvatsku, u okviru bescarinskog aranžmana prema pravilima CEFTA-e, nova (adaptirana) kvota za bescarinski uvoz iz BiH u EU će se povećati na 30.000 hl - navodi se u saopćenju.

Metodologija EU-a za prilagodbu SSP-a na temelju tradicionalne trgovine prihvaćena je od strane svih država zapadnog Balkana, s izuzetkom BiH. Evropska komisija je poduzela korake u pravcu suspenzije BiH iz određenih trgovinskih povlastica ukoliko proces prilagodbe ne bude okončan do kraja 2015. godine.