Iz logora Heliodrom zarobljenike su koristili kao živi štit

Logor Heliodrom južno od Mostara bio je sabirni logor kojeg je osnovala politika i vojska Herceg-Bosna tokom sukoba Armije RBiH i HVO-a od 1993. do 1994. godine.

Dvije decenije kasnije, 15. avgust obilježava se kao dana kada su ljubuški bošnjaci natovareni na kamione i zatvoreni u logor, iz kojeg mnogi više nisu ni izašli, piše novinska agencija Patria.

Logor se nalazio kraj Rodoča, u Hercegovini, koji je ranije korišten samo kao heliodrom HVO-a čija su helikopterska skladišta i garaže prenamijenjena u zatvoreničke ćelije.

Prema optužnici Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY), pripadnici HVO-a su počeli držati bošnjačke muškarce u logoru od 1992. do polovine 1994. Broj zarobljenika bio je otprilike oko 1.800 u maju 1993., da bi u junu spao na oko 500.

Prema optužnici, HVO je uhapsila stotine bošnjačkih civila koji su živjeli u zapadnom Mostaru te ih odvela u Heliodrom, a s pogoršanjem bošnjačko-hrvatskog sukoba uhapšeno je još hiljadu Bošnjaka diljem Hercegovine. Iako su žene oslobođene, HVO nije razlikovao civilne od vojnih zatvorenika.

Zatvorenici su bili psihički i fizički matretirani. U najtežim slučajevima, prisiljeni su hodati ispred snaga HVO-a kao ljudski štit. Prema procjenama, najmanje 54 zatvorenika je poginulo u logoru, a 178 je ranjeno. Kriteriji HVO-a za puštanje zatvorenika na slobodu bili su brak sa Hrvaticom ili posjedovanje vize i pisma garancije da će napustiti BiH.

Državni sud BiH do sada je zbog logora Heliodrom osudio Marka Radića, Dragana Sunjića, Damira Brekaloa i Mirka Vračevića. Bili su pripadnici 7. brigade HVO-a. Osuđeni su na 25, 21, 20 i 14 godina zatvora, prenosi NAP.