Koalicija za zaštitu rijeka BiH: Pozivamo Skupštinu KS da ne usvaja Nacrt privremene odluke o zaštiti izvorišta vode za piće Sarajevsko polje

(Patria) - Koalicija za zaštitu rijeka BiH uoči sutrašnje sjednice Skupštine KS na čijem je dnevnom redu i Nacrt privremene odluke o zaštiti izvorišta vode za piće "Sarajevsko polje" oglasila se saopćenjem za javnost u kojem upozoravaju zastupnike u Skupštini KS na štetnost usvajanja ovakve odluke. Neki od zastupnika već su odlučili da neće podržati ovu odluku, pa čak i iz vladajuće koalicije jer smatraju da ona formalno-pravno nije ispravna. 

"Smatramo da je za vodu Sarajeva od odsudne važnosti da Skupština odbije Nacrt i izda nalog nadležnima da u roku od godinu dana dopune elaborat o vodozaštitnoj zoni. Na osnovu tog Elaborata institucije moraju sačiniti novu Odluku kojom će se očuvati postojeća zona, a obuhvat strožije zaštite proširiti i na dodatna područja vodozaštitne zone trenutno ugrožena masovnom komercijalnom bespravnom gradnjom.

Ukoliko zastupnici Skupštine izglasaju ovaj Nacrt, dvije trećine će umjesto pod dosadašnjom, bar formalnom strogom zaštitom biti pod praktično nikakvom zaštitom. U tom slučaju zona u blizini naših izvorišta postaje građevinski plac, za na primjer 66 ‘tibri’ i njihovih kanalizacija. I neće tu biti samo ‘tibre’: nad našom vodom za piće mogu se graditi, i raditi, benzinske pumpe, postrojenja za tretman životinjskog otpada, pogoni metalne industrije i industrije papira i celuloze, pogoni za skladištenje i deponovanje šljake i pepela, termoelektrane. Deponije opasnog otpada u slivu Željeznice. Benzinske pumpe na Igmanu i Bjelašnici.

Jedino ograničenje za korištenje prostora nove degradirane zone biće profitabilnost. Jedini kriterij - poslovni interesi biznis-klanova koji, zahvaljujući zaštiti iz političkih krugova, već decenijama raspolažu ovim gradom kao da je njihova privatna svojina. No to i jest osnovna namjera političkih aktera, koja se skriva iza brige o vodi i ‘potrebe za istraživanjem’. Instrumenti za zaštitu vode postoje – ne primjenjuju se isključivo zato što to ne odgovara građevinskim klanovima i njihovim političkim zaštitnicima. Istraživanja su rađena decenijama, ali se vlasti o njihove nalaze oglušuju – kao u slučaju Babinog dola gdje je Nacrtom odluke dozvoljena gradnja svega i svačega uprkos jasnim i nesumnjivim dokazima da otpadne vode idu direktno u izvorišta Sarajevskog polja odakle grad dobija vodu za piće.

Glavni cilj ovakve Odluke je da se dozvoli gradnja na preko 200 hektara vodozaštitne zone u Sarajevskom polju bez obzira na zastrašujuće posljedice po kvalitet vode i zdravlje stanovništva.

Predloženi Nacrt, ukoliko se usvoji i postane nova Odluka, smanjuje vodozaštitnu zonu za dvije trećine i vodi uništenju izvorišta pitke vode za stanovništvo Sarajeva.

Dakle, ključna razlika između sadašnjeg stanja i novog Nacrta jest da se preko 200 hektara zemljišta (više od 20% nekadašnje tzv. uže, prve i druge vodozaštitne zone gdje je nova stambena gradnja bila strogo zabranjena) prebacuje u treću ili četvrtu vodozaštitnu zonu - gdje je gradnja dozvoljena. I to ne samo stambena gradnja - biće dozvoljena i gradnja najrazličitijih poslovnih objekata i industrijskih pogona, uključujući i opasne zagađivače.

Nacrt otvara niz pitanja – koja Vlada Kantona Sarajevo kao predlagač svjesno i namjerno ostavlja bez odgovora:

● Zašto izmjena Odluke nije išla u smjeru poboljšanja zaštite vode na svim crnim tačkama slivnog područja (Igman, Babin Do, Prečko polje, HIFA Oil aerodrom itd.)?
● Zašto nije formirana vodozaštitna zona i oko ponora u Babinom Dolu, za koji je testiranjem utvrđeno da ima direktnu vezu sa Hrasničkim vrelom iz kojeg se za sarajevski Vodovod uzima 50 l/s u sekundi?
● U Elaboratu zaštite izvorišta vode za piće Sarajevsko polje su navedeni rezultati testa prema kojem voda putuje svega 13 dana od Babinog dola do Hrasničkog vrela iz kojeg se za sarajevski Vodovod uzima i do 50 l/s u sekundi. U Elaboratu se navodi i direktna veza ovog prostora sa izvorištem Vrelo Bosne. Zašto i pored toga, područje Babinog Dola na Bjelašnici nije označeno kao vodozaštitna zona sa strožijjom zaštitom, nego je označeno kao IV vodozaštitna zona, gdje je dopuštena gradnja svega i svačega?
● Zašto je uspostavljanje II i III vodozaštitne zone za Hrasničko vrelo ostavljeno za daleku budućnost?
● Da li je i kako građevinski lobi utjecao na očito svjesnu odluku učesnika u cijelom procesu izrade ovog Nacrta odluke da Hrasničko vrelo ostaje skoro pa potpuno nezaštićeno ovom Odlukom?
● Zašto je za potrebe izrade Elaborata zaštite izvorišta urađen samo jedan test brzine toka vode u kraškom podzemlju Igmana i Bjelašnice, iako se zna da je brzina protoka podzemne vode ključni parametar za određivanje granica vodozaštitnih zona izvorišta na Igmanu i Bjelašnici?
● Zašto u Elaboratu zaštite izvorišta nisu detaljno precizirane standardne ili dodatne mjere zaštite za dozvoljene aktivnosti u vodozaštitnim zonama na način definisan u članu 10, stav (4) federalnog Pravilnika o načinu utvrđivanja uslova za određivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za izvorišta vode za javno vodosnadbjevanje stanovništva?
● Zašto kao granica IV vodozaštitne zone u Nacrtu nije uzeta hidrogeološka granica sliva izvorišta, na način definisan članom 6. federalnog Pravilnika što je glavni razlog za drastično smanjenje ukupne površine vodozaštitne zone?

● Zašto je promijenjena vodozaštitna zona za područje P1 veličine 165,57 hektara sa II na III vodozaštitnu zonu u odnosu na verziju Nacrta odluke iz maja 2018. čime se područje P1 otvorilo za stambenu gradnju?
● Nakon što je već posao izrade Elaborata zaštite izvorišta dat kompaniji u privatnom vlasništvu, zašto je i pored obilja izvanrednih kadrova javnog univerziteta, revizija Elaborata dodijeljena kompaniji u privatnom vlasništvu?
● Zašto je, kao jedan od ulaznih dokumenata za izradu Elaborata zaštite izvorišta korištena i “Studija o mogućnosti korištenja rezidencijalnog prostora u II zaštitnoj zoni”, koju je uradio sada nepostojeći Earth Science Institute Sarajevo, kada je u postojećoj II vodozaštitnoj zoni ZABRANJENA svaka izgradnja novog “rezidencijalnog prostora”?

No pitanje svih pitanja jest kako se uopšte mogla desiti ovakva odluka. Ovaj Nacrt odluke sačinjen je na osnovu Federalnog pravilnika čije su pojedine odredbe očito napravljene kako bi se SMANJILE VODOZAŠTITNE ZONE i tako ispunile želje građevinskog lobija. Federalni Pravilnik o uslovima za određivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za izvorišta vode za javno vodosnabdijevanje stanovništva („Službene novine FBiH”, broj 88/12) propisuje vodozaštitne zone nekoliko puta manje od onih propisanih prethodnim Pravilnikom, iz 2002. godine, te onih u zemljama regiona i Evropske unije.

Takva izmjena se nije temeljila ni na kakvim kredibilnim naučnim saznanjima o vremenu zadržavanja štetnih materija u vodama podzemnih rezervoara iz kojih se crpi voda za piće. Sam Pravilnik treba hitno promijeniti, što nevladine organizacije traže još od 2016. godine. No i pored ozbiljnih manjkavosti, član 5. stav (4) Pravilnika daje mogućnost izrađivaču Elaborata i kantonalnoj komisiji da propišu znatno oštrije zabrane i ograničenja na brojnim područjima na kojima se sada ili već izvode ili planiraju aktivnosti koje bi mogle značajno ugroziti izvorišta vode, što je komisija za ovaj Nacrt iskoristila tek veoma, VEOMA malim dijelom (područja P1, P2, P3, P4 u
Odluci).

ZAKLJUČAK

Nema nikakve sumnje da je novu odluku o vodozaštitnoj zoni neophodno donijeti što prije - odluka kasni 20 godina. A toliko i traje ubrzano smanjivanje vodozaštitne zone i ugrožavanje sarajevske pitke vode uprkos propisima.
Samo što ovaj Nacrt nije odluka koja nam je potrebna. Ulazni Elaborat i sam Nacrt su toliko manjkavi i problematični u namjeri i sadržaju da ih ne može popraviti nikakva javna rasprava, a naročito ne onakva kakve se obično sprovode u Kantonu Sarajevo - kao puka neobavezujuća proceduralna formalnost. Stoga Nacrt mora biti odbačen i ponovo valjano urađen.

To je stav i zahtjev i Koalicije za zaštitu rijeka BiH, gotovo 40 organizacija iz cijele države koje već godinama čuvaju i brane vode ove zemlje od raznih nasrtaja. Za Koaliciju je ovakav Nacrt privremene odluke o zaštiti izvorišta vode za piće “Sarajevsko polje” – neprihvatljiv.

Na kraju, napominjemo:

Zastupnici koji glasaju za ovaj Nacrt - potpisuju uništenje sarajevske vode u doba planetarne okolišne krize kad se zemlje širom svijeta bore da očuvaju svoju vodu, a i prigrabe tuđu. To će Sarajlije osuditi na vodu u plastičnim bocama – skupu, sumnjivog kvaliteta i po najnovijim naučnim saznanjima – bogatu toksičnim mikročesticama plastike.

Stoga apsolutni prioritet, iznad svih stranačkih interesa i ciljeva, mora biti očuvanje naše čiste vode.