Ni 33 godine nakon izlaska iz socijalizma, Federacija nije izmijenila štetan član u Krivičnom zakonu

(Patria) - Iako je Krivični zakon Federacije BiH od 2003. pa sve do ove godine (u 2023. odlukama visokog predstavnika) doživio niz izmjena i dopuna, nikada do danas nije promijenjen, za pravnu sigurnost, izrazito važan član 383. te usklađen u skladu s vremenom.

Moguće je da je sada jasno vidljiv  krucijalni razlog zašto Federacija BiH ima nedovoljno malo stranih investicija, naravno da strani investitori i prije ulaska u neku državu provjere detaljno poslovno zakonodavstvo.

Tako danas, u 2023. godini i dalje imamo član Krivičnog zakona FBiH, koji tretira krivično djelo zloupotreba položaja i ovlasti, ali na način kako je formuliran još u periodu socijalizma!

Naime, i dan-danas u postojećem članu 383. Krivičnog zakona FBiH izjednačene su osobe koje zastupaju privredna društva i državni službenici, pa se tako navodi: „službena ili odgovorna osoba u Federaciji koja iskorištavanjem svog službenog položaja ili ovlasti, prekoračivši granice svoje službene ovlasti ili ne obavivši svoje službene dužnosti, pribavi sebi ili drugom kakvu korist, drugome nanese kakvu štetu ili teže povrijedi prava drugog, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina“.

Federacija BiH, dakle, ni 33 godine nakon izlaska iz socijalističkog društvenog uređenja nema u krivičnom zakonu imovinski delikt zloupotrebe povjerenja u privrednom poslovanju, koji je nužan za zaštitu imovinskih interesa vlasnika privrednih društava. 

Nije potrebno biti posebno stručan da bi se zaključilo da ovako formulisan član 383. KZ FBiH narušava pravnu sigurnosti, te izrazito šteti samoj privredi.

Naime, državni službenici i zastupnici privatnih preduzeća imaju apsolutno različite nivoe odgovornosti u obavljanju svojih poslova. Dok državni službenici obavljaju javne funkcije i imaju odgovornost prema društvu u cjelini, zastupnici privatnih preduzeća imaju odgovornost prema svojim vlasnicima ili dioničarima, dakle postoji razlika u samoj prirodi poslova koje obavljaju i u uticaju koji njihova krivična djela mogu imati na društvo u cjelini. Iz tog razloga, sankcije i odgovornosti koje proizlaze iz kršenja zakona takođe treba da budu različite.

Nadalje, zakoni koji definiraju privredno poslovanje su različiti od zakona koji definiraju dužosti službenih i odgovornih osoba u javnom sektoru ili u državnim agencijama.  Upravo zbog toga, zloupotreba službenog položaja kao službenički delikt služi zaštiti javnog interesa.

S druge strane, odnosi između vlasnika privatnog kapitala i odgovornih osoba koje zastupaju taj kapital su odnosi povjerenja koji su definirani prije svega zakonom o privrednim društvima, kao i zakonom o preuzimanju dioničkih društava.

Ovi zakoni poznaju samo pojam štete kao osnovni element za pokretanje tužbe protiv odgovornih, pri čemu svaka šteta ne može biti element za tužbu jer postoji i rizik u poslovanju. Jer, ukoliko osoba koja zastupa privredno društvo nije zloupotrijebila ukazano joj povjerenje, onda ne postoji ni odgovornost.

Prije nego što neko odgovara za krivično djelo zloupotrebe povjerenja u privrednom poslovanju, prvo mora odgovarati onome čije je interese bio dužan štititi. U ovim odnosima povjerenja ne postoji pravno-političko opravdanje za krivičnu odgovornost osobe koja ne bi bila civilno pravno odgovorna za naknadu štete.

Upravo iz tog razloga trenutno rješenje u krivičnom zakonu FBiH nije kompatibilno sa društvenim uređenjem koje imamo zbog čega se javljaju negativni efekti kada je riječ o investicijama. S druge strane, nedostatak specifičnosti u zakonu može dovesti do poteškoća u primjeni i otežati borbu protiv ovog oblika kriminala, posebno pri definiciji “odgovorne osobe”. Vlasnicima privrednog društva je manje bitno da li je npr. direktor pravnog odjela imao ovlašćenja da zaključi i ugovor o marketingu, ali su im veoma bitne posljedice koje su nastale iz tog ugovora.

Iz navedenih razloga je potrebno što prije uvesti novo centralno krivično djelo “zloupotreba povjerenja u privrednom poslovanju” po uzoru na susjedne države, koje može počiniti bilo koja osoba kojoj je povjereno zastupanje privrednog društva, a ne samo “službena ili odgovorna” osoba.

Ni u susjednim državama, pa čak ni u entitetu RS ne postoji ovako formulisan član KZ vezan za krivično djelo zloupotreba položaja kao što je to slučaj u FBiH. Uzet ćemo za primjer Srbiju.

Nakon rezolucije Evropskog parlamenta 2012. godine u Krivičnom zakonu Srbije, tačnije u članu 359. Izbačen je pojam “odgovorna osoba”, te je ostala samo još pojam “službena osoba”, budući da je Evropski parlament, zbog identičnog problema koji još uvijek egzistira u Krivičnom zakonu FBiH, bio zabrinut zloupotrebama člana 359. Krivičnog zakona Srbije.

U Srbiji se ovaj član zloupotrebljavao na način da je dolazilo do neopravdanog zamrzavanja preduzeća I privatnih sredstava, te je iz EU zahtijevano da se brzo pristupi izmjenama tog člana, a  “kako bi se osiguralo da je u skladu sa evropskim standardima i da se odmah prekine s podizanjem optužbi za zloupotrebu položaja u privatnim preduzećima i preduzećima sa većinskim privatnim vlasništvom i da se obustave krivični postupci koji su u toku”.

Tako reformisani član 359. Krivičnog zakona Srbije glasi: Službeno lice koje iskorištavanjem svog službenog položaja ili ovlaštenja, prekoračenjem granice svog službenog ovlaštenja ili nevršenjem svoje službene dužnosti pribavi sebi ili drugom fizičkom ili pravnom licu kakvu korist, drugom nanese kakvu štetu ili teže povredi prava drugog, kazniće se zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

Bosna i Hercegovina je krajem 2022. godine dobila kandidatski status za članstvo u EU i naša država će ovakve odredbe zakona morati mijenjati jer u suprotnom neće moći zaključivati za članstvo u Uniji krucijalna poglavlja 23. i 24. koja tretiraju oblasti pravosuđa i temeljnih prava, te pravde, slobode i sigurnosti.

Potrebno krivično djelo, koje bi na odgovarajući način zamijenilo krivično djelo zloupotrebe položaja odgovornog lica i takođe imajući u vidu da bi krivična djela protiv privrede, po uzoru na većinu evropskih zemalja, u narednoj fazi zakonodavne reforme trebalo da budu koncipirana tako da pojam odgovornog lica bude suvišan.

Prema inicijativi koja bi u što skorijem roku trebala biti podnesena u Federalnom parlamentu, reformisani član 383. Krivičnog zakona FBiH (u kojem se izbacuje pojam „odgovorna“) bi glasio:

„Službena osoba u Federaciji koja iskorištavanjem svog službenog položaja ili ovlaštenja, prekoračivši granice svoje službene ovlasti ili ne obavivši svoje službene dužnosti, pribavi sebi ili drugom kakvu korist, drugome nanese kakvu štetu ili teže povrijedi prava drugog, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina“.

A da bi ova odredba imala smisla, odnosno da bi bila u potpunosti kompatibilna s vremenom i drugim zakonskim odredbama, novi član bi glasio: Ko s ciljem da sebi ili drugom pribavi protupravnu imovinsku korist, prouzrokuje imovinsku štetu privrednom društvu čije imovinske interese zastupa ili o čijoj se imovini brine, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do tri godine i novčanom kaznom.