Lajčak za Patriju: Ako ima napretka na putu ka EU sasvim je svejedno ko upravlja BiH

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih i evropskih poslova Slovačke Miroslava Lajčak danas počinje svoju dvodnevnu posjetu Bosni i Hercegovini. U intervjuu za novinsku agenciju Patria, Lajčak kaže da u posjetu dolazi planirano, a na poziv ministra vanjskih poslova BiH Igora Crnadka.

LAJČAK: Veoma mi je drago da sam opet u Sarajevu, gotovo godinu dana od moje prošle posjete. U novembru prošle godine posjetio sam BiH ubrzo nakon općih izbora. Pred liderima BiH stajali su izazovi – od sastavljanja funkcionalnih vlada i programskih prioriteta pa do ispunjenja domaćih zadataka na putu evropske integracije BiH. Gledajući unatrag s partnerima ću procijeniti što se uspjelo postići, a na čemu je potrebno još više raditi. U mom programu je ne samo posjeta Sarajevu, nego i Srebrenici, gdje ću svečano otvoriti višenamjensko igralište za djecu, mlade i odrasle, za koje je Slovačka Republika pružila finansijsku podršku u iznosu od 70. 000 eura.

PATRIA: S kim ćete se susreti od zvaničnika, odnosno stranačkih lidera? Kakve poruke imate za bh. zvaničnike?

LAJČAK: Bit će mnogo sastanaka, kao uvijek. Sastat ću se s predsjedavajućim  i članovima Predsjedništva BiH, Draganom Čovićem, Bakirom Izetbegovićem i Mladenom Ivanićem, kao i s predsjedavajućim Vijeća ministara BiH Denisom Zvizdićem te s resornim kolegom Igorom Crnadkom. Planirani su sastanci s gospodinom Radončićem, Radmanovićem, Bosićem. Susrest ću se i sa predstavnicima međunarodnih organizacija u BiH.

Naravno, pozorno pratim promjene koje su se desile u BiH, raduje me napredak u realizaciji Reformske agende, finalizacija akcijskih planova, priprema mehanizma koordinacije u EU pitanjima. BiH ne smije popustiti u svojem trudu, mora iskoristiti priliku da dostigne svoje susjede, te proaktivno djelovati na obnovljeni pristup EU i polučiti konkretne, opipljive rezultate. EU želi vidjeti realne činjenice i uvijek ih umije veoma brzo procijeniti. Snažan impuls i jaka volja moraju polaziti direktno od Vas. Cijela regija prošla je vidljive promjene, rješavaju se problemi i između Beograda i Prištine, Crna Gora je pred vratima NATO-a, Srbija uskoro otvara prva poglavlja, Kosovo je potpisalo Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, Albanija možda već sljedeće godine otvori pristupne pregovore sa EU. BiH ne smije biti posljednji vagon, stalo mi je da zemlja bude uspješna sa stabilnim, funkcionalnim institucijama koje će čestito raditi na približavanju EU.

PATRIA: Manje više ovdje ste “domaći”. Odličan ste poznavalac prilika u BiH. Kako komentirate novu koaliciju SDA-SBB-HDZ BiH? Mogu li ove stranke napraviti neki radikalan zaokret na reformskom putu BiH ka EU?

LAJČAK: Moja zadaća nije da špekulišem i komentiram različite političke kombinacije na različitim izvršnim nivoima. Ono što je važno za EU i za međunarodnu zajednicu su rezultati entitetskih vlada i Vijeća ministara. Kad bi se postigao konsenzus između stranačkih lidera o prioritetima koji će dovesti do napretka i ako takve koalicije imaju potencijal garantirati političku i institucionalnu stabilnost, te realizirati važne unutardruštvene reforme, bilo bi svejedno ko upravlja zemljom. U konačnici, građani daju političarima legitiman mandat, te time i odgovornost. Izbori su uvijek mjerilo uspjeha. Odmah moram dodati da cjelokupna atmosfera u društvu i podjela političkih snaga traži kooperativni duh kako bi sve političke stranke uspjele sarađivati u interesu postignuća zajedničkog cilja.

PATRIA: Vaša država Slovačka je bila žestoko protiv izbjegličkih kvota i na izbjegličku krizu ste imali svoj pogleda koji se razlikuje od ostatka EU. Da li se u međuvremenu šta promijenilo u stavovima i da li u Slovačkoj ima registriranih izbjeglica koji su izrazili želju da se zadrže?

LAJČAK: Slovačka je od početka pregovora o imigracijskoj krizi zagovarala potrebu rješavanja uzroka, a ne samo posljedica migracije. Bila je protiv sužavanja rasprave jedino po pitanju kvota koje neće riješiti imigracijsku krizu. Od početka zastupamo ovo mišljenje i drago nam je da na nivou EU počinje prevladavati  racionalan i kompleksan pristup ispred uzajamnog optuživanja. To se odrazilo za vrijeme posljednjih dvije sjednice Evropskog vijeća, kao i za vrijeme mini samita lidera zemalja članica i zemalja kandidata oko zapadno-balkanske trase.

Sljedeći nedostatak kvota je činjenica da migranti ne žele ostati u Slovačkoj, t.j. kvote su u praksi neprovedive. Slovačka republika ima trenutno 33 tražilaca azila. Slovačka zato u duhu solidarnosti nudi pomoć zemljama koje su najviše pogođene migracijskim pritiscima tako što pruža privremeni smještaj tražiteljima azila. Na primjer pomoć Austriji – iz koje je u stvari privremeno na teritoriji SR gotovo 500 izbjeglica. Slovačka Republika se obavezala na obezbijeđenje smještaja 500 osoba na dvije godine.

PATRIA: Bili ste u Crnoj Gori u vrijeme održavanja referenduma o nezavisnosti. Ova država je ponovo na određenoj prekretnici, gdje imamo situaciju da se opozicija digla protiv Mila Đukanovića i skorašnjeg pridruživanja Crne Gore NATO Savezu. Vaš komentar?

LAJČAK: Istina je da je jedan dio opozicije – dakle ne cijela opozicija – odlučio javno demonstrirati protiv vlade Mila Đukanovića, pritom dodajući njihovim prvotnim zahtjevima za raspisivanje novih izbora i odbijanje ulaska zemlje u NATO. Ukoliko slobodu izjašnjavanja i okupljanja smatramo temeljnim građanskim pravima i slobodama, koje je potrebno poštovati, demonstranti su svojim nasilnim ponašanjem prešli granicu. Sukobi u društvu postoje, ali je potrebno rješavati ih demokratskim i mirnim putem, a ne nasilnim, a mjesto gdje se rješavaju je parlament i pravne institucije, sigurno ne ulica i šatorsko logorovanje.

Slovačka Republika podržavala je pristup Crne Gore u Sjeveroatlantsku organizaciju. NATO više nije samo vojna, već i politička organizacija koja se temelji na zajedničkim vrijednostima, kao što su demokratija, sloboda, pravna država i tržišna ekonomija, što su istovremeno standardi koje moraju ispuniti i zemlje na putu ka pristupanju EU. Vjerujemo da će članstvo u NATO-u donijeti stabilnost i razvoj ne samo Crnoj Gori, već i cijelom području Zapadnog Balkana.

Sastavni dio balkanske politike su teorije zavjere

PATRIA: Jedne prilike ste izjavili da ste osijedili od Milorada Dodika, i niste imali pohvalne riječi za lidera SNSD-a. No, bez obzira na takve izjave, mnogi Vas u BiH i danas smatraju “prijateljem Srba, a neprijateljem Bošnjaka” iz vremena dok ste bili visoki predstavnik.  Kako to komentirate? 

LAJČAK: S radom i zadaćama Visokog predstavnika međunarodne zajednice uvijek su se povezivali koraci  i odluke koje su nekome bile sporne i politički neprihvatljive. Doživio sam mnogo puta da se sa mnom povezuju teorije zavjere. To je sastavni dio balkanske politike na koji sam se uvijek mogao samo nasmijati. Mogu odgovorno i otvoreno reći da sam prijatelj "napretka i reformi" i jedino do čega mi je bilo stalo i danas mi je stalo, jeste pomoći BiH da ubrza put u eurointegracijskom procesu – ili Vas u tome podržavaju i time dobijate prijatelje ili se s tim netko nepoistovjeti, i tako postajete neprijateljem.

S tom mišlju sam radio u zemlji kao visoki predstavnik i specijalni predstavnik EU, te sam s tom istom namjerom došao i sada kao potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih i evropskih poslova Slovačke. Svi građani BiH jednako zaslužuju prosperitetnu državu čiji je temeljni stub funkcionalna pravna država i visoki životni standard bez obzira na to ko je Srbin, Hrvat ili Bošnjak.

Referendum izaziva zabrinutost međunarodne zajednice

PATRIA: Kako komentirate najavljeni referendum u RS o Tužilaštvu i Sudu BiH? Da ste sada visoki predstavnik da li bi iskoristili bonske ovlasti s obzirom da se radi o kršenju Dejtonskog sporazuma? 

LAJČAK: Kad govorim o potrebi za napretkom, o neizbježnim reformama, onda predloženi referendum ne smatram u ovom pravcu progresom, nego kočnicom do sada postignutih ciljeva. Ova odluka je uznemirujuća i izaziva zabrinutost međunarodne zajednice. Koristio sam i sâm bonske ovlasti samo kao posljednji izbor i uvijek sam davao prednost dijalogu pred sankcijama. Jednako tako bi se nedostaci u području sudstva BiH trebali riješiti u okviru Strukturnog dijaloga o pravosuđu, koji je stvoren upravo s tim ciljem.

Migranti nisu okidač za ponovne međuetničke sukobe

PATRIA: Dijelite li mišljenje evropskih zvaničnika koji sve glasnije upozoravaju da bi na prostoru Balkana ponovo mogao izbiti oružani sukob, zbog eventualnog zatvaranja granica i izbjegličke krize?

LAJČAK: Trenutna situacija vezano za migracijsku krizu je za Evropu veliki test humanosti, solidarnosti, ali i poštivanja zakona i političke odgovornosti. Znatan teret pritom nose zemlje Zapadnog Balkana kroz koje migranti prolaze. Važno je da se taj problem riješi sustavno i na koordiniran način. Inače nećemo biti uspješni, te će propasti finansijska pomoć EU upućena uglavnom Srbiji i Makedoniji.

Ne smatram da su migranti okidač za ponovne međuetničke sukobe – kad bi to bilo tako, svi bismo izgubili, niko ne bi pobijedio, a takvo što se već jednom u regiji i desilo te svi znamo kako je završilo i koliko dugo je trebalo da se ponovno uspostavi saradnja i vrati povjerenje.