Profesor Seizović: Čovićevo glasanje na izborima u Hrvatskoj u najmanju ruku izgleda čudno

To što je predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović glasao u subotu na izborima u Hrvatskoj stručnjaci za međunarodno pravo ocijenili su potpuno regularnim gledajući kroz prizmu Ustava Bosne i Hercegovine, no itekako čudnim jer se ne radi o „običnom“ građaninu, već šefu države, piše bh. novinska agencija Patria.

U nedjelju su u Hrvatskoj održani izbori za Sabor Hrvatske, na kojima je glasao i predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović, što je pokrenulo lanac polemika u BiH i Hrvatskoj.

Analitičari su upozorili da nije poznata praksa da predsjednik jedne zemlje glasa na izborima u drugoj zemlji, a što se na izborima u Hrvatskoj ipak desilo.

Stručnjak za međunarodno pravo sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu prof. dr. Zarije Seizović rekao je za agenciju Patria da svaki Hrvat iz BiH koji ima i državljanstvo Hrvatske, ima prava i obaveze prema BiH ali i prema Hrvatskoj. No, to što je i Čović glasao na izborima u Hrvatskoj u najmanju ruku izgleda čudno i nesvakidašnje, ali nije zabranjeno.

- Svaki Hrvat iz BiH koji ima i državljanstvo Hrvatske, ima prava i obaveze prema BiH ali i prema Hrvatskoj.

Ako je bilateralnim sporazumom o dvojnom državljanstvu koji su zaključile BiH i Hrvatska (ratificiran prije nešto više od četiri godine) ili kakvim drugim bilateralnim sporazumom koji su zaključile dvije države dozvoljeno glasanje bh. Hrvata na izborima u Hrvatskoj, tu nema ničeg spornog.

Ono što  „smeta“ i izgleda s onu stranu uobičajenog da ne kažem normalnog, jeste ta moralna strana ovog fenomena – želi li neko to pravo za glasanje u Hrvatskoj koristiti ili ne.

U tom smislu, u najmanju ruku izgleda čudno i nesvakidašnje situacija koju ste pomenuli (ne radi se o običom građaninu BiH nego o članu kolektivnog šefa države), ali to nije zabranjeno.

Ocjena pak prigodnosti ovakvog čina pripada samom glasaču koji mora biti spreman na konsekvence ovakvog čina - a koje, zasigurno, nisu pravne naravi. Ovakav čin oni koji ga ne smatraju prikladnim mogu osuditi ali ne mogu dovoditi u pitanje njegov legitimitet – objašnjava profesor Seizović.

Član I 7d) Ustava Bosne i Hercegovine, dodaje dalje, propisuje da državljani Bosne i Hercegovine mogu imati i državljanstvo druge države, pod uvjetom da o tome postoji bilateralni sporazum između Bosne i Hercegovine i odnosne države, a koji je odobrila Parlamentarna skupština BiH.

Što se tiče glasanja u BiH, predviđeno je da osobe s dvojnim državljanstvom mogu glasati u Bosni i Hercegovini samo ako im je prebivalište u Bosni i Hercegovini.

Nadalje, članom III Ustava BiH utvrđeno je pravo bh. entiteta da sklapaju sporazume s državama i međunarodnim organizacijama uz odobrenje Parlamentarne skupštine BiH. U tom smislu, BiH je zaključila Sporazum o specijalnim paralelnim odnosima sa Republikom Hrvatskom, što je bilo pravo obje države, piše Patria.