Članak

Radosavu Milovanoviću 15. januara presuda za silovanje u Srebrenici

Nakon iznošenja završnih riječi, Okružni sud u Bijeljini je za 15. januar zakazao izricanje presude Radosavu Milovanoviću za ratni zločin počinjen u Srebrenici, prenosi novinska agencija Patria.

Nakon iznošenja završnih riječi, Okružni sud u Bijeljini je za 15. januar zakazao izricanje presude Radosavu Milovanoviću za ratni zločin počinjen u Srebrenici, prenosi novinska agencija Patria. 

Okružno tužilaštvo u Bijeljini zatražilo je da Milovanović bude proglašen krivim za silovanje jedne ženske osobe u maju 1992. godine u Sasama, dok odbrana smatra da je jedino razumna oslobađajuća odluka.

U završnoj riječi Tužilaštvo je istaklo da je u maju 1992. godine bio oružani sukob na području Srebrenice te da se, prema međunarodnim konvencijama, život nije “normalno odvijao”.

U vrijeme kada se desio događaj, naveli su iz Okružnog tužilaštva u Bijeljini, Milovanović je bio pripadnik Vojske Republike Srpske (VRS), dok je oštećena pripadala bošnjačkoj grupi stanovništva pa je on iskoristio autoritet i uz prijetnju nožem je obljubio i silovao.

Tokom suđenja, oštećena je opisala čin silovanja do detalja, a optuženog je prepoznala u sudnici iako ga, prema Tužilaštvu, nije vidjela duži niz godina, a bila je i uznemirena zbog njegovog prisustva.

Tužilaštvo smatra da je oštećenoj nanesena duševna bol pored fizičke, te da je optuženi bio svjestan zločina koji je počinio.

S druge strane, Odbrana smatra da u vrijeme počinjenja zločina nije bilo oružanog sukoba, već da je 8. aprila 1992. godine bila na snazi odluka o ratnoj opasnosti, a ne o ratnom sukobu. Odbrana smatra da je, prema zvaničnom dokumentu, objavljenom u Službenom glasniku 20. juna 1992, ratno stanje počelo 14. juna.

Odbrana se osvrnula i na dokaz da je VRS formirana 12. i 18. maja 1992, pojasnivši da je zvanična odluka o formiranju donesena 1. juna 1992. godine. Prema optužnici, silovanje se dogodilo 16. maja 1992.

Također, Odbrana je podsjetila na neslaganja u datumima između oštećene i njene kćerke, kao i na njeno izjašnjavanje kao Srpkinje, Hrvatice ili Bošnjakinje. Odbrana je u završnoj riječi pokušala da diskredituje i svjedočenje oštećene navodeći da je opisala haljinu koju je nosila i papuče u kojima je bila, a nije istakla da je nosila “određeni predmet”.

Optuženi Milovanović se također obratio Sudskom vijeću, istaknuvši da nije uradio djelo za koje se tereti, dodavši da je u to vrijeme imao tri kćerke, piše BIRN. 

#BiH