Dimitrijević: Modernizacija TE je preskupa, rješenje je u odustajanju od plina i uglja

Doktor nauka iz oblasti donošenja politika u zaštiti zraka Zinaida Dimitrijević iz Sarajeva, reagirala je na tekst “Matematičko rješenje”, u kojem je Almir Bečarević, bivši direktor BH-Gasa pojasnio kako smanjiti zagađenost zraka u bh. gradovima.

Novinska agencija Patria prenosi u cjelosti reagiranje dr.sci. Zinaide Dimitrijević.

-U potpunosti se slažem da je usljed pada životnog standarda u zemlji koja ima oko 40% nezaposlenih i 20% siromašnih došlo do prelaska sa plina na grijanje ugljem jer je ugalj jeftiniji stanovništvu za grijanje stambenih prostora.

Uz to država ne vrši subvencioniranje dijela cijene uglja kako bi stanovništvo bilo u prilici kupovati kvalitetniji ugalj ili čak biomasu. Subvencije se mogu izdvojiti iz sredstava koje fondovi za zaštitu okoline na entiteskim nivoima uzimaju u vidu naknada emiterima zagađajućih materija.

Druga mjera, jeste svakako smanjivanje broja vozila i danima ovakvih meteoroloških uslova i apel na građane da koriste javni prevoz, posebno koja imaju pogon na električne energiju.

No, kod treće mjere koja se odnosi na upotrebu BAT principa ili ugradnja najboljih raspoloživih tehnika na postojeće termoelektrane, koje su većinom preko 20 godina u pogonu, se ne slažem. Prema studiji Energetske zajednice BiH treba da uloži u projekte zaštite okoline iz termoelektrana oko 732.000.000 KM, a smatram i da je ova vrijednost potcjenjena jer neki elementi nisu uzeti u razmatranje kod procjene ulaganja.

Uvođenje odsumporavanja na samo 4 termobloka ( u BiH radi trenutno 9 termoblokova) odrazilo bi se na povećanje cijene električne energije u iznosu od 133,24 KM po stanovniku na godišnjem nivou.

Za četveročlanu porodicu taj iznos je na godišnjem nivou 453,00 KM više. Upitno je da li stanovništvo može podnijeti takvo povećanje cijene električne energije i to za opremu koja će se raditi izvan BiH-poboljšat ćemo privredu neke druge već razvijene zemlje, kao i preko plaćanja kamata stranim bankama povećati životni standard već bogatim zemljama.

Pored toga treba znati da bi se nova oprema ugradila na već stara postrojenja kojima je ostalo još maksimalno 20 godina radnog vijeka, a oprema koja bi se ugradila ima vijek trajanja oko 40 godina. Ponovo bi neka napola iskorištena oprema, sa toksičnim elementima, završila na BiH deponijama.

Sa izgradnjom novih termoelektrana treba biti jako pažljiv, kao i sa upotrebom plina jer su to sve fosilna goriva, a pokret u svijetu za borbu protiv klimatskih promjena zahtjeva da 80% rezervi sadašnjih fosilinih goriva ostane u zemlji.

Sve zemlje svijeta su nedavno u Parizu potpisale dokument o značajnom smanjivanju upotrebe fosilnih goriva, tako da i BiH polako mora odustajati i od plina i od uglja i termoelektrana, i okretati se izgradnji elektrana na obnovljive izvore energije - vjetar, sunce, voda, biomasa. Ovim će se popraviti i kvalitet zraka u BiH u ublažiti klimatske promjene koje nastaju zbog prevelikog sagorjevanja fosilnih goriva.