Koja su aktivna imena za generalnog sekretara Ujedinjenih nacija koji treba biti imenovan sa teritorija Istočne Evrope? U ovu utrku su se uključile gotovo sve države sa prostora bivše Jugoslavije. Osim Bosne i Hercegovine, piše novinska agencija Patria.
Vesna Pusić, ministrica vanjskih poslova Republike Hrvatske, nije radila za UN, ali ima neku vrstu međunarodnog autoriteta. Pusić se prije svih kandidata sa Balkana odlučila na kandidaturu i Hrvatska je to potvrdila. Danilo Tirk, bivši predsjednik Slovenije u mandatu od 2007. do 2012. godine je kandidat Dežele. Bio je u jednom mandatu predsjedavajući Vijeća sigurnosti UN-a, ambasador Slovenije pri UN-u, i konačno pomoćnik generalnog sekretara UN-a za politička pitanja.
Tirk, Kerim, Lukšić...
Danilo Tirk ima najveće šanse jer je, u odnosu na druge kandidate iz naše regije, imao i najozbiljniju karijeru u Ujedinjenim nacijama.
Makedonija je kandidirala Srđana Kerima, svog bivšeg ministra vanjskih poslova, a onda nekadašnjeg predsjednika Generalne skupštine UN-a od septembra 2007. do septembra 2008. godine. Radi se o Sergjan Hasanogulu Kerimu, uglednom makedonskom diplomati, koji ima ozbiljne šanse u ovom izboru.
U Srbiji je odmah počela polemika oko kandidata, a to je Vuk Jeremić, koji se već kandidirao da bude prvi čovjek UN-a. Po svemu sudeći, nova vlast „naprednjaka“ ga ne želi. Javno je to izrekao i Tomislav Nikolić, predsjednik Srbije.
Igor Lukšić, mladi ministar vanjskih poslova Crne Gore, je vrlo ozbiljan kandidat.
Haris Silajdžić bi bio ozbiljna opcija
Među kandidatima iz drugih dijelova Istočne Evrope vrlo ozbiljno se spominju Irena Bokova i Miroslav Lajčak. Lajčak je nekada bio visoki predstavnik u BiH i o njemu se sve zna. Lajčak je svojim aktivnostima vratio popularnost u BiH. Irina Bokova je bila bugarska ministrica vanjskih poslova, stalni predstavnik Bugarske pri UNESCO-u, a onda i prva žena direktor UNESCO-a i prva osoba na čelu UNESCO-a iz Istočne Evrope. Među najmoćnijim je poliglotama od svih kandidata i govori engleski, francuski, španski i ruski jezik.
Po tom znanju jezika i sposobnosti komunikacije joj je mogao konkurirati jedino Haris Silajdžić, da je kojim slučajem kandidat BiH. Njegovo ime se već spominjalo u prošlim izborima za generalnog sekretara UN-a i bio je vrlo ozbiljan kandidat, premda se o tome u Bosni i Hercegovini nije nimalo objektivno govorilo.
Zašto je BiH bez svog čovjeka u ovoj utrci? Zašto što i tu vladaju redovne opstrukcije iz RS, pa se odmah i odustalo od bilo kakve priče o bosanskom kandidatu. Bilo bi izuzetno značajno da izbor bude upravo sa prostora bivše Jugoslavije. Ma ko to bio, problem ovog prostora bi tretirao ozbiljno. Perspektive čitave regije otvorile bi se prema miru i saradnji.