Strukturalni dijalog: Kome je cilj ukidanje nadležnosti Suda Bosne i Hercegovine

Ministar pravde BiH Josip Grubeša nakon petog ministarskog sastanaka u okviru Strukturalnog dijaloga o pravosuđu održanog u Sarajevu kazao je da su danas, između ostalog, govorili i o članu 7. Stav 2. b Zakona o sudu BiH koji predviđa proširenje nadležnosti Suda BiH na krivična djela koja su inače predviđena krivičnim zakonima bh. entiteta i Brčko Distrikta, i nisu nadležnost Suda BiH, piše novinska agencija Patria.

Međutim, ono što je opasno po državu BIH jeste nastavak njegove izjave koja kaže da „rješenje koje nudi sporni član 7. učesnici sastanka ocijenili su najgorim mogućim od ponuđenih te je stoga dogovoren naredni sastanak, najvjerovatnije sljedeće sedmice u Banjoj Luci, na kojem će nastaviti diskusiju“.

Predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH Milan Tegeltija naglasio je, pak, da će rješenje za spomenuti član 7. ovisiti o političkom dogovoru i da je rješenje koje je trenutno na snazi najlošije.

Međutim, šta bi značilo ukidanje člana 7. Zakona o Sudu BiH? Predsjednica Suda BiH Meddžida Kreso ranije je upozorila da bez tzv. proširene nadležnosti, koju predviđa član 7., Sud BiH bi ostao bez ingerencije da sudi za krivična djela počinjena na području entiteta, a koja ugrožavaju suverenitet, teritorijalni integritet, političku nezavisnost, nacionalnu sigurnost i međunarodni subjektivitet Bosne i Hercegovine.

U razgovoru za bh. novinsku agenciju Patria Kreso je kazala da je isključena iz Strukturalnog dijaloga, a da nije uspjela vidjeti šta je konačni ishod današnjeg sastanka. Stoga ponavljamo izjavu predsjednice Suda BiH koju je ranije dala.

- Sud BiH ostao bi i bez ingerencije da sudi za djela koja mogu imati ozbiljne reperkusije ili štetne posljedice na privredu Bosne i Hercegovine, ili mogu izazvati druge štetne posljedice za Bosnu i Hercegovinu ili mogu izazvati ozbiljnu ekonomsku štetu ili druge štetne posljedice izvan teritorije datog entiteta ili Brčko Distrikta BiH – kazala je Kreso.

ŠTA KAŽE ČLAN 7.

(1) Sud je nadležan za krivična djela utvrđena Krivičnim zakonom BiH i drugim zakonima Bosne i Hercegovine.

(2) Sud je dalje nadležan za krivična djela utvrđena zakonima Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine kada ta krivična djela: a) ugrožavaju suverenitet, teritorijalni integritet, političku nezavisnost, nacionalnu sigurnost i međunarodni subjektivitet Bosne i Hercegovine; b) mogu imati ozbiljne reperkusije ili štetne posljedice na privredu Bosne i Hercegovine, ili mogu izazvati druge štetne posljedice za Bosnu i Hercegovinu ili mogu izazvati ozbiljnu ekonomsku štetu ili druge štetne posljedice izvan teritorije datog entiteta ili Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.

(3) U nadležnosti Suda je takođe da:

 a) zauzima konačan i pravno obvezujući stav u vezi s provođenjem zakona Bosne i Hercegovine i međunarodnih ugovora na zahtjev bilo kojeg suda entiteta ili bilo kojeg suda Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine kojem je povjereno provođenje zakona Bosne i Hercegovine;

b) Sud je takođe nadležan za donošenje praktičnih uputstava za primjenu krivičnog materijalnog prava Bosne i Hercegovine iz nadležnosti Suda u vezi s krivičnim djelima genocida, zločina protiv čovječnosti, ratnih zločina i kršenje zakona i običaja rata, te pojedinačnom krivičnom odgovornošću vezano za ova djela, po službenoj dužnosti ili na zahtjev bilo kojeg entitetskog suda ili suda Distrikta Brčko Bosne i Hercegovine.

c) odlučuje o pitanjima koja se tiču provođenja međunarodnih i međuentitetskih krivičnih propisa, uključujući i odnose s Interpolom i drugim međunarodnim policijskim organima, kao što su transfer osuđnog lica, izručenje i predaja lica, koje druga država, odnosno međunarodni sud ili tribunal zahtijevaju od bilo kojeg organa na području Bosne i Hercegovine;

d) rješava sukob nadležnosti između sudova entiteta, između sudova entiteta i Suda Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, te između Suda i bilo kojeg drugog suda;

e) odlučuje o ponavljanju krivičnog postupka za krivična djela predviđena zakonima države Bosne i Hercegovine.

Velika pobjeda Milorada Dodika

U maju 2011. godine mediji iz RS objavili su tekstove sa naslovima „Velika pobjeda Milorada Dodika“, Riječ je bilo o pristajanju EU da se otvori dijalog o reformi pravosuđa. 

Podsjećamo na dio teksta iz maja 2011. godine.

Evropska unija spremna je da pomogne BiH, da otvori dijalog o radu pravosuđa i aktivira mehanizme kao odgovor na sve dileme.

Rekla je ovo u Banja Luci visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i evropsku sigurnost Ketrin Ešton poslije sastanka sa predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom.

Ešton je kazala da će EU formirati komisiju koja će analizirati ra­d pravosudnih institucija BiH na čijem čelu će biti Štefan File. Istakla je da će ta komisija na kraju svog rada dati preporuke za rješavanje nedostataka u pravosudnom sistemu.

- Prvi sastanak kojem će predsjedavati komesar File bit će održan u Banja Luci, a tema će biti reforma pravosuđa, funkcionisanje pravosuđa na državnom, entitetskom i kantonalnim nivoima i pravni okviri koordinacije nadležnosti - rekla je Eštonova. (acz)