Nelogičnosti SSP-a: Za koga BiH traži povećanje izvoza šećera u EU koji ne proizvodi!?

Pregovori između Bosne i Hercegovine i Evropske unije oko usklađivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), koji su započeli u utorak (16. februar) poprilično se odvijaju u tajnosti, piše agencija Patria.

O SSP-u se zna jedino ono što je ranije objasnio ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović. Kazao je da EU traži da bh. vlasti dozvole izvoz iz Hrvatske u BiH robu bez carina. Osim Hrvatske, robe u BiH po nultoj carinskoj stopi izvozile bi i druge članice EU. Stručnjaci tvrde da će to uništiti domaće proizvođače.

Šarović je otkrio još da će BiH nakon adaptacije SSP-a sigurno pretrpjeti štetu, ali da će to pokušati ubažiti time što će BiH tražeći kontrausluge od EU. Vijeće ministara BiH sačinilo je akt kojim domaćem timu za pregovore nalaže da traže da EU dozvoli veći izvoz nekih roba iz Bosne i Hercegovine. Vanjskotrgovinskim rječnikom kazano, BiH traži povećanje kvota za izvoz sljedećih roba: ribe, šećera, vina, voća i povrća.

Više od ovoga nije moguće saznati dokle su došli pregovori BiH i EU, kada je riječ o prilagođavanju SSP-a. Iz kabineta Hamde Tinjaka, sekretara Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i šefa pregovaračkog tima BiH u vezi s adaptacijom SSP-a za NAP je rečeno da Tinjak neće davati detaljnije izjave dok se pregovarački proces oko SSP-a ne okonča.

Javnost ne može dobiti objašnjenje ni zbog čega BiH traži veće kvote za izvoz šećera u EU. Stručnjaci sa Poljoprivrednog fakulteta u Sarajevu objašnjavaju da Bosna i Hercegovina nema zasađen niti jedan hektar šećerne repe. Mnogo korisnije bilo je tražiti povećanje kvota za izvoz roba koje se proizvode u BiH.

Iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH potvrđeno je za NAP da je Bosna i Hercegovina u 2015. godini uvezla čak 124.253 tona šećera čija je vrijednost 76,5 miliona KM.  Za to vrijeme izvezli smo tek nešto više od 21.000 tona šećera. Šećer smo najviše izvozili u Makedoniju, Hrvatsku i na Kosovo.

Zanimljivo je da je najveći uvoznik šećera u BiH, ali i najveći izvoznik iz BiH, firma Studen-agrana doo. Ova kompanija umješena je u jednu od najvećih šećernih afera u postratnoj BiH, koja je otkrivena 2014. godine nakon hapešnja bivšeg direktora Uprave za indirektno oporezivanje BiH Kemala Čauševića.

Kompaniji Studen-agrana je bivši predsjedavajući Vijeća ministara BiH i aktuelni poslanik u Parlamentu BiH Nikola Špirić (SNSD) omogućio oslobađanje od carine prilikom uvoza šećera u BiH, čime je za šest godina budžet Bosne i Hercegovine oštetio za oko 60 miliona KM.

Čaušević je istražiteljima kazao kako se, prema njegovim saznanjima, Ilija Studen, vlasnik Studen-agrana, dobro odužio Špiriću za uslugu koju mu je učinio, i to navodno putem Špirićeve kćerke koja živi ili je živjela u Beču u tom periodu.

Bivši zamjenik ministra finansija Bosne i Hercegovine Fuad Kasumović također je rekao Patriji da je Špirić od brata vlasnika kompanije Studen-agrana, koji je u to vrijeme bio direktor filijale Raiffeisen banke u Banja Luci, dobio dva i po miliona KM mita, jer je kompaniju Studen-agrana oslobodio od carine prilikom uvoza šećera u BiH.

Strategiju o tome šta će BiH tražiti od EU kao protuuslugu prilikom otvaranja granica naše zemlje za robe iz EU, utvrdilo je Vijeće ministara BiH, a potvrdilo Predsjedništvo BiH, piše Patria. (aa)