Provjere kandidata za državne funkcije: Moralno-politički podobni ratni zločinci i ostali

Sve što se događa pred očima građana u BiH je neka vrsta potpune kontuzije javnog mnijenja. Posljednji slučaj koji je tu istu javnost uzdrmao tiče se kandidiranja Milenka Stanića za viceguvernera Centralne banke BiH. U pitanju je bila Stanićeva ratna uloga u strašnom etničkom čišćenju Vlasenice. Hasan Nuhanović je objelodanio da je protiv Stanića podnio krivičnu prijavu, jer je njegova majka bila spaljena u gradu u kojem je Stanić vladao smrću i životima, u gradu u kojem je ubijeno po do sada dostupnim podacima oko tri hiljade Bošnjaka, piše bh. novinska agencija Patria.

Nije bilo reagiranja od SDA, niti od bilo koje opozicione političke partije. Stanić je, prema nekim podacima, prošao provjere. Izgleda nevjerovatno, ali on je među 850 osoba koje odavno istražuje i Tribunal u Hagu. Niko sa sigurnošću ne može reći da na pozicijama u BiH nisu baš imena tih osoba.

Unapređenje Chetniksa

Niko do sada nije objasnio formulu provjere kandidata za državne funkcije. Niko i ne zna po kojoj recepturi se vrše te navodne provjere. Ali, očigledno je da tu štošta ne funkcionira, kako je to slučaj u demokratskim sistemima. Da nije bilo novinara i javnog mnijenja, vjerovatno bi Stanić zasjeo u vrh ove svakako najozbiljnije državne institucije i bila bi zaokružena katastrofa ove države koju vode nesposobni i nekredibilni tipovi. Nekada smo imali moralno-političku podobnost, a danas imamo samo političku podobnost bez morala.

Previše je slučajeva grešnih imenovanja stranačkih neuglednih likova, čije su biografije srozane na dno od dna. Imali smo brojne slučajeve u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA). Jovica Mirosavljević zvani Chetniks je bio zamjenik komandanta jedinice za specijalnu podršku SIPA-e, a nakon dolaska direktora Perice Stanića bježeći od krivične odgovornosti jer je među 17 uposlenika protiv kojih je podnesena prijava Tužilaštvu BiH napušta SIPA-u i odlazi u mirovnjake u okviru misije OSCE-a u Ukrajini. Njegovo ime veže se i za ubistvo mladića Samira Mišića, ubijenog 5. aprila 1992. godine u krugu Policijske akademije na Vracama u Sarajevu. Upravo ovih dana donesena je odluka da se Samiru podigne spomen ploča na mjestu pogibije.      

Ako provjere nisu smetnja dok je čovjek u zatvoru, šta se onda provjerava prilikom dolaska čovjeka na funkciju? Nedavni slučaj kandidata za državnog ministra, koji je, dok je ležao u zatvoru, uspješno prošao sve provjere za funkciju, potvrdio je apsurd i destrukciju ovog procesa koji bi trebao čuvati kredibilitet države.  

Goran Zubac, direktor SIPA-e je prošao provjere, ali mu je u julu 2014. godine Ministarstvo sigurnosti BiH zabranilo pristup tajnim podacima zbog podignute optužnice za nesavjestan rad u službi. Nakon što mu je izrečena kazna godina zatvora uslovno ukoliko u dvije godine ne izvrši drugo krivično djelo, Vijeće ministara smjenuje Zubca. Nedugo nakon toga, Zubac je imenovan za savjetnika ministra MUP RS Dragana Lukača.

Kada je nedavno Naser Orić imenovan za savjetnika u Federalnom ministarstvu za boračka pitanja, premda nikada nije kažnjavan, podigla se „kuka i motika“ protiv tog čina. 

Sjetimo se pokušaja imenovanja Nikole Poplašena na državnu funkciju u jednoj instituciji čija je nadležnost visoko obrazovanje. Javnost se pobunila, nakon što su politički lideri i pozicije i opozicije potvrdili izbor čovjeka teške zločinačke prošlosti u prigradskom sarajevskom naselju Vogošća.

Ahmetović imenovao osumnjičenog za zločine u Srebrenici

Ljubomir Kuravica je radio u Graničnoj policiji BiH, a onda je dobio otkaz jer se koristio lažnom diplomom. To nije smetalo da ga imenuju za glavnog inspektora u Ministarstvu sigurnosti. Imenovao ga je tadašnji ministar Sadik Ahmetović, čovjek iz Srebrenice. U međuvremenu se otkrilo da se Kuravica nalazi na spisku osumnjičenih za zločin genocida u Srebrenici i da je njegov ratni dosije vrlo ozbiljan. Dakle ministar Ahmetović, imenuje osumnjičenog za ratne zločine u Srebrenici i tu se pokazala sva tragedija i suština navodne provjere kandidata za visoke državne funkcije.   

Među ovim funkcionerima je i Vjekoslav Vuković, pomoćnik ministra sigurnosti za pitanja terorizma, koji je prvostepeno presuđen u susjednoj Hrvatskoj za posredovanje u nabavci oružja i za pokušaj dvostrukog ubistva automobilskom bombom u oktobru 2008. godine u Rijeci. Prije 17 mjeseci je održano posljednje ročište u ponovljenom postupku, kada je ostala optužba za podmetanje eksploziva. Do danas u javnosti nema raspleta ovog sudskog procesa, premda je Vuković vraćen na poziciju u Ministarstvo sigurnosti i čak je 2013. godine dobio pristup tajnim  podacima. Vukovića je prvo suspendovao ministar Tarik Sadović 2009., a onda ga na posao vratio Odbor za žalbe. Tada mu je oduzeto pravo pristupa tajnim podacima. Ponovo ga suspenduje ministar Sadik Ahmetović 2010., ali ga Odbor za žalbe 2011. godine vraća na posao. Već 2013. vraćen mu je certifikat za pristup tajnim podacima. Podsjećamo, tada je ministar bio Fahrudin Radončić.

Ko dakle vrši provjere kandidata za visoke funkcije? Ko god to radi, radi to loše i na štetu države BiH. Bošnjaka je manje od 30 posto u državnim institucijama, a većinski su narod. Treba li govoriti da SDA po nekim mjerilima zahtijeva neku svoju ovu moralno-političku podobnost. Niko ne zna šta ta podobnost nosi, samo je pitanje radi li SDA na svom ili na državnom nivou.    

Ovakva neodgovorna imenovanja, samo pokazuju da se odgovornost neće tražiti ni na poziciji imenovanih. Zato od države imamo ovu golim okom vidljivu tragediju. Sudeći prema brojnim provjerenim likovima, reference za funkcije mogu biti ratni zločin, lažne diplome, sudski procesi za podmetanje eksploziva. Možda je riječ o novoj stranačkoj ili nacionalnoj podobnosti.