Predsjednik Kantonalnog odbora Socijaldemokratske partije BiH Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) Zoran Mikulić smatra da rješenje oko održavanja izbora u Mostaru, predloženo od strane SDA, nije ništa drugo, nego klasična podjela Mostara i to po ratnim linijama razgraničenja, saopćeno je iz SDP, prenosi novinska agencija Patria.
„Radi se o provjerenom etnonacionalističkom šablonu: meni moje, tebi tvoje. Dakle, Mostar bi imao gradonačelnika koji će imati protokolarne nadležnosti, koje će se s godinama sve više omalovažavati, kao i Gradsko vijeće sa skoro nikakvim nadležnostima, uz minijaturni proračun, koji će se se vremenom smanjivati.
Najveći paradoks u svemu je što se očekuje da takav zakon prođe uz podršku zastupnika iz RS, dok su istovremeno Srbi u Mostaru i cijelom HNK, zahvaljujući upravo SDA i HDZ, godinama nekonstitutivan narod, a ćirilica nije ravnopravno pismo, jer tako piše u Ustavu HNK. Prema mom mišljenju, radi se o klasičnoj nacionalističkoj diobi ratnog plijena, umotanog u celofan jedinstvenog grada“, rekao je Mikulić.
Na upit da prokomentariše optužbe koje dolaze iz Naše stranke Mostar, Mikulić odgovara kako situacija u kojoj se Mostar danas nalazi traži ozbiljne političare i realne prijedloge.
„Nije pitanje šta bi ko želio ili volio. U ovako podijeljenom gradu, gdje se vješto jedni plaše drugima i gdje se svaki stav vaga, moramo se držati realnog pristupa. SDP BiH i Demokratska fronta su predložili minimum prihvatljivog rješenja koje, ipak, garantira jedinstven Mostar, ali smo spremni sa svima razgovarati o još kvalitetnijem rješenju, ukoliko za to možemo osigurati potrebnu podršku u Parlamentu.
Stav Naše stranke nam liči na ono - mi ćemo tražiti nemoguće, a što to neće proći nije naš problem. Na taj način bojim se da hrabro guraju zadržavanje postojećeg stanja, odnosno ono što HDZ i SDA najviše odgovara, uz uslov da oni kao vladajući nisu krivi što nije moguće naći rješenje.
Možda i jeste puno komotnije i komfornije za stanje u Mostaru optužiti opoziciju, nego HDZ i SDA, koji su vlast u Mostaru od 1990. godine do danas“, dodao je Mikulić, stoji u saopćenju.