Bećirović: Za Balkan je važna strateška prisutnost SAD, sudbina država regije izvjesnija je nego EU

Direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) Ljubljana dr. Zijad Bećirović u razgovoru za novinsku agenciju Patria prokomentirao je rezultate referenduma u Velikoj Britaniji, kako će se to odraziti dalje na samo djelovanje EU, svjetske berze...

Bećirović kaže da je očekivao da će se Britanci izjasniti za izlazak iz Evropske unije.

- Britanska vlada pod vodstvom Davida Camerona je sama isprovocirala i isproducirala referendum sa željom da izađu iz EU. Kasnije je svoje stavove korigirala i počela sa kampanjom za ostanak u EU. Jednostavno unijeli su pometnju među same birače, koji nisu pretjerano bili naklonjeni EU i to su razumjeli kao pokušaj manipuliranja i imamo rezultat, da je većina ipak odlučila da Velika Britanija napusti članstvo u EU.

PATRIA: Kako će se to reflektirati na daljnje djelovanje unutar same EU, njene vanjske aktivnosti, te evropske i svjetske berze?

BEĆIROVIĆ: Kratkoročno je već unijela pometnju na evropskim i svjetskim berzama. Unutar same EU to se neće primijetiti, jer institucije EU i ne funkcioniraju na nekom zavidnom nivou. Radi se o glomaznom birokratskom aparatu, koji ogromno košta i koji ima brojne privilegije. EU je potrebna temeljita reforma njenih institucija, koje su otuđena od samih građana EU i koje građani ne doživljavaju kao svoje.

PATRIA: A kako će se odraziti na političku situaciju u samoj Velikoj Britaniji, na njenu privredu, kurs funte?

BEĆIROVIĆ: Velika Britanija je uređena država, važna zemlja u svjetskim okvirima. Ne smijemo zaboraviti činjenicu da je Velika Britanija na čelu britanske zajednice naroda (Commonwealth). Velika Britanija odnosno Engleska su mati SAD, Kanade, Australije. Velika Britanije je integrirana i jedna od ključnih država na svjetskoj sceni, tako da njeno članstvo u EU je važnije za EU nego za samu Veliku Britaniju. Britanska funta je reagirala, došlo je do njeno pada najvećeg u posljednju 31 godinu u odnosu na dolar. Međutim, sve će se to stabilizirati. Mene daleko više brine šta će biti u budućnosti sa EU nego sa Velikom Britanijom!

PATRIA: Očekujete li da će i neke druge države, kao što su Francuska  i Holandija organizirati referendum, obzirom da su desničari u ovim državama odmah slavili rezultate britanskog referenduma i najavili da će raditi na tome intenzivno?

BEĆIROVIĆ: Mislim da za sada nema osnove nešto takvo. Naravno, mnoga naredna događanja zavisit će od samog odaziva EU i država članica. Ukoliko izlazak Velike Britanije iz EU ne bude shvaćen da tako kažem kao posljednja opomena, onda je moguće očekivati različite scenarije, koji mogu dovesti u konačnici i do disolucije EU.

PATRIA: Kako će se sve to odraziti na države potencijalne kandidate za članstvo u EU, među kojima je i BiH?

BEĆIROVIĆ: Nedavno sam izjavio, da je sudbina država regiona puno izvjesnija nego same EU. Još uvijek stojim na tom mišljenju. Za Balkan je važna strateška prisutnost SAD-a, a naravno i za cijelu Evrope, jer euroatlantsko savezništvo je garancija mira u Evropi.

Ukoliko ne bi bilo EU došlo bi do jačanja različitih nacionalističkih, fašističkih i nacističkih pokreta, koji bi stvorili neke nove Hitlere u Evropi. Pojedine države bi se izolirale. Zbog toga je civilizacijski, a i racionalnih razloga važno da projekt EU uspije. To je važno i za Zapadni Balkan, jer stabilnost i mir u ovoj regiji znači i stabilnost Evrope. Važno je da zemlje Zapadnog Balkana nastave sa procesom pridruživanja, jer taj proces mobilizira većinu snaga u državi za ostvarivanje tog cilja. Često se može čuti, da je proces pridruživanja možda važniji i od samog članstva, jer se tako država harmonizira i stvaraju institucije i funkcioniranje države u pravom značenju te riječi.

Secesionizma nema bez sponzora i volje velikih sila

PATRIA: Može li ovaj referendum ohrabriti euroskeptike u BiH, a posebno one koji zagovaraju i dalje secesiju zemlje?

BEĆIROVIĆ: Opet ponavljam sve zavisi od odaziva na izlazak iz EU i poteze koje treba povući u narednom periodu. Očito da će EU morati ići u svoje jačanje kroz neki oblik federalizacije. Henry Kissinger je rekao, da kada kažete Evropa, koga da pozovem, Evropa mora govoriti u jedan glas, koji će biti partner glavnim akterima na svjetskoj sceni.

Naravno, unutar EU imamo dvije grupe država, jedni su bivše kolonijalne države sa svojim interesima i načinom političkog razmišljanja i drugi dio država sa drugačijim interesima i načinom političkog razmišljanja. Često se desi da se radi o dva nepomirljiva politička koncepta. Secesionizma nema bez sponzora i volje velikih sila.