Rasipanje budžetskih sredstava: Šta su opštine u RS mogle uraditi za cijenu referenduma?

Jedno od pitanja u vezi sa referendumom u RS, od početka potisnuto u drugi plan s obzirom na cijelu situaciju koja ga prati, jeste i pitanje njegovog finansiranja u entitetu koji odavno tone u sve veće dugove, prenosi novinska agencija Patria.

„Jeftini“ referendum bio je posebno skup kada se posmatra sa lokalnog nivoa – mnogi načelnici i gradonačelnici mogli bi se pohvaliti mnogo boljim rezultatima u proteklom mandatu, da su na raspolaganju imali novac koji je potrošen na referendum.

Upitan za troškove provođenja referenduma o 9. januaru kao Danu Republike Srpske, Predsjednik Narodne skupštine RS, Nedeljko Čubrilović, izjavio je da su troškovi najavljenog  već procijenjeni kada je donijeta odluka o njegovom održavanju. Mediji su tada prenijeli da su troškovi procijenjeni na tri miliona maraka, premda niko nije citirao Čubrilovića kao izvor te informacije.

Četiri dana kasnije, oglasio se Siniša Karan, predsjednik Komisije za provođenje referenduma, kako bi uvjerio javnost da će referendum biti ne samo duplo jeftiniji od iznosa koji je naveden u medijima, nego i “najjeftiniji  referendum na ovim prostorima”:

Lično mislim da je ovo okvir koji neće biti prevaziđen, može biti možda samo manje, i ovog časa je to 1.425.300 KM. Ovo će biti najjeftiniji proces ove vrste na ovim prostorima. Siniša Karan, 16.08.2016.

Republika Srpska je početkom septembra na banjalučkoj berzi ponudila obveznice i trezorske zapise u vrijednosti od 55 miliona KM. U novo zaduživanje ušlo se kako bi se isplatile budžetske obaveze, za koje entitet odavno nema novca. Milion, pa i tri miliona maraka, možda djeluju beznačajno u poređenju sa 55 miliona, kao što i samo zaduživanje od 55 miliona djeluje kao kap u moru postojećeg duga Republike Srpske, koji je još u prošloj godini prešao 5 milijardi maraka. 

Za većinu lokalnih zajednica, međutim, iznos od 1,5 ili 3 miliona maraka predstavlja značajan novac koji bi bio dragocjen u rješavanju problema sa kojima se suočavaju građani/ke opština i gradova, piše Istonomjer.