Dr.Đokanović o reformi: Građani trebaju upravljati svojim novcem i birati gdje će se liječiti

Ugledni sarajevski pedijatar , ljekar na UKCS dr. Dragan Đokanović u razgovoru za Patriju prezentirao je svoje viđenje reforme zdravstvenog sistema u Bosni i Hercegovini, koja bi ističe on trebala biti “ozbiljna, korjenita i sveobuhvatna”.

-Reforma zdravstvenog sistema u Kantonu Sarajevo, ako Kanton želi da bude prvi u BiH koji to čini, mora početi reformisanjem postojećeg zdravstvenog fonda i to tako da zdravstveni osiguranici počnu da upravljaju vlastitim novcem.

Ne mora to biti stopostotno raspolaganje vlastitim novcem, jer će uvijek biti onih kategorija stanovništva koje naprosto ne mogu ni raditi ni zaraditi i kojima država za liječenje mora obezbijediti novac iz svog budžeta, ali kojima država (donošenjem i sprovođenjem zakona) i  dio novca od zdravstvenih osiguranika, također, usmjerava za njihovo liječenje, kaže dr. Đokanović.

Pojašnjava da kada zdravstveni osiguranik bude upravljao svojim novcem - moći će da bira i doktora i zdravstvenu ustanovu u kojoj će potražiti medicinsku pomoć.

-U takvoj situaciji i privatne i državne zdravstvene ustanove su ravnopravne i u prilici da budu izabrane; da pošteno rade i pošteno zarade.

Ozbiljan projekat zdravstvenih reformi u Kantonu, odnosno cijeloj Bosni i Hercegovini, ne može se implementirati bez finansijske podrške EU, odnosno kreditnih sredstava za koje sam siguran da bi ih za ozbiljan projekat dobili sa znatnim olakšicama.

Ta sredstva, pod apsolutno istim uslovima, trebali bi dobijati i državni i privatni zdravstveni sektor. Reformisani zdravstveni fondovi više bi ličili na banke, nego na postojeće fondove. Osiguranici bi imali svoje zdravstvene kartice, kao što sada imaju tekuće, i vodili bi računa o  količini novca kojom u svakom trenutku raspolažu, kaže dr. Đokanović.

To bi itekako, napominje on, primoralo ih da više razmišljaju o čuvanju vlastitog zdravlja!

-Za relativno kratko vrijeme sve zdravstvene ustanove, i privatne i državne, navikle bi se na novoformirano "tržište" i opstajale bi one koje to i zaslužuju.

Od tržišta, naravno, ne bi zavisile državne bolnice, egzistirale bi na državnom novcu prikupljenom od poreza i određenom procentu novca zdravstvenih osiguranika u kojima bi se liječili samo oni građani koji nisu u stanju da rade i zarade.

Ovakvim promjenama zdravstvenog sistema iza nas bi ostala nehumana vremena u kojima su bolesni išli po zdravlje s jednog kraja na drugi kraj države, a usput prolazili pored obližnjijh gradova i medicinskih centara u kojima su mogli dobiti odgovarajuću zdravstvenu zaštitu.

Najavljene promjene zdravstvenog sistema u Sarajevskom kantonu su kozmetičke prirode, idu na štetu nekim kategorijama stanovništva kao što su školska djeca, studenti, policajci... I ovdje je vlast "zarobila" novac zdravstvenih osiguranika i za taj novac im svoje zdravstvene ustanove koje je, eto, sada odlučila da malo "restruktuira".

Sve me to podsjeća na skorašnji slučaj u KCUS kada je generalna direktorica sa svojim ljudima zarobila novac od ljekarskih članarina i odlučila da, raspolažući njime, "restruktuira" ljekarsku komoru. Uglavnom ti isti ljudi "pojačani" aktuelnom ministricom zdravlja i jesu kolovođe najavljene "reforme" zdravstva u kantonu.

Da podsjetim da je novac od ljekarskih članarina morao biti vraćen ljekarima. Tako isto novac zdravstvenih osiguranika, kojim vlast trenutno suvereno raspolaže i koji, izgleda, nema namjeru da "restruktuira",  jednog dana, mora biti vraćen zdravstvenim osiguranicima, zaključuje dr. Đokanović.