Holanđani su se danas uputili ka glasačkim mjestima u prvim od tri ključna izbora u eurozoni ove godine, prenosi Patria.
BBC navodi da utrkom dominiraju centralno-desna stranka premijera Marka Ruttea, i antiimigraciona stranka Geerta Wildersa.
Premijer Rutte je napomenuo da su izbori prilika za glasače da „pobijede pogrešnu vrstu populizma“.
Geert Wilders se zarekao da će izvesti Holandiju iz EU, zatvoriti sve džamije i zabraniti Kuran.
Predizborne ankete pokazale su vođstvo njegove Stranke za slobodu, ali je od tada njegova popularnost počela opadati. Druge holandske stranke bi također mogle ostvariti dobre rezultat što bi tamošnju politiku moglo dodatno fragmentirati.
BBC dopisnik iz Haga objašnjava da, kako niti jedna stranka ne želi biti u koaliciji sa Wildersom, on ima vrlo malo šanse da uđe u vladu neovisno o eventualnom uspjehu na izborima.
Nešto prije otvaranja izbora, Rutte i Wilders su se sučelili u televizijskoj debati. Premijer je Wildersov plan zatvaranja granica i džamija, te zabrane Kurana nazvao „lažnim rješenjima“. Wilders je optužio Ruttea za bolju zdravstvenu zaštitu za imigrante nego za Holanđane.
Lodewijk Asscher iz Stranke rada koja pripada Rutteovoj kolaciji, nazvao je Wildersa čovjekom sa „10.000 ljutitih tvitova i 0 solucija“.
Izbori u Holandiji dešavaju se u trenutku diplomatskog spora sa Turskom što bi, zajedno sa protestima u Rotterdamu, moglo dati poticaj antiimigrantskim strankama u toku izbora.
Analitičari smatraju da bi jaka podrška za Wildersa mogla uticati na tok predsjedničkih izbora u Francuskoj u aprilu, gdje desničarska anti EU stranka Marine Le Pen uživa veliku podršku.
U Njemačkoj, gdje će se opšti izbori održati u septembru, očekuje se da će Alternativa za Njemačku po prvi put ući u vladu.