Žurba za izmjene Izbornog zakona: Prlić i ekipa etnički očistili teritoriju i pripremili za Čovića

Na pitanje da li se može očekivati tužba BiH protiv Hrvatske, ukoliko dođe do konačnih presuda u slučajevima Prlića i drugih za ratne zločine, član Predsjedništva BiH Dragan Čović za N1 je kazao da se vrši selektivnost u podizanju optužnica.

- Očekujem da će Haški tribunal štititi interes žrtava, ali i svih pravnih normi. Očekujem odbacivanje optužnice i to bi bila mjera gdje bi mogli tražiti rješenja unutar BiH na primjeren način. Svako treba odgovarati individualno gdje god su se desili ratni zločini, izjavio je Čović.

O kakvoj to individualnoj odgovornosti govori Čović, kada je Haško tužilaštvo Prliću i drugima dokazalo da je tzv. HRHB udruženi zločinački poduhvat, za što su prvostepenom presudom osuđeni na ukupno 111 godina zatvora, a u ovoj se godini očekuje pravosnažna presuda?   

Haški sud je šestoricu bosanskohercegovačkih Hrvata u maju 2013. nepravosnažno osudio na kazne od 10 do 25 godina zatvora zbog zločina nad Bošnjacima tokom rata u BiH osmišljenih u okviru udruženog zločinačkog poduhvata, piše agencija Patria.

Cilj tog udruženog zločinačkog poduhvata, prema zaključcima presude, bio je uspostava hrvatskog entiteta u granicama Banovine Hrvatske iz 1939. godine i njegovo pripajanje Hrvatskoj kako bi se ponovo ostvarilo ujedinjenje hrvatskog naroda u slučaju raspada BiH, odnosno da on postane neovisna država unutar BiH tijesno povezana s Hrvatskom.

U osmišljavanju i ostvarivanju zajedničkog zločinačkog cilja, jedna grupa hrvatskih javnih ličnosti, među kojima se ističu Franjo Tuđman, Gojko Šušak, Janko Bobetko, Mate Boban, Jadranko Prlić, Bruno Stojić, Slobodan Praljak, Milivoj Petković, Valentin Ćorić i Berislav Pušić, postigla je međusobni dogovor. Iz svih činjeničnih i pravnih zaključaka koje je Vijeće izvelo, proizilazi da su se organi, strukture i ljudstvo HVO-a koristili radi ostvarivanja različitih aspekata zajedničkog zločinačkog cilja.

Dvodnevni skup u Neumu, na kojem se između ostalog raspravlja i o izmjenama Izbornog zakona BiH, u dijelu koji se tiče izbora članova Predsjedništva BiH, delegata u Domu naroda FBiH i Grada Mostara, pokazao je da se Čoviću i svim zagovornicima politike oživljavanja zločinačke HRHB jako žuri da prije pravosnažne presude Prliću i drugima stvore pravni okvir za uspostavu trećeg entiteta.

Onoga, kojeg su Prlić i ekipa etnički očistili i pripremili za ovo što danas Čović radi. Otuda i nastojanje lidera HDZ BiH da haško suđenje prikaže kao individualnu odgovornost, a ne udruženi zločinački poduhvat.

Uostalom, zna odlično Čović šta se tih ratnih godina radilo u zločinačkoj HRHB jer je kao direktor mostarskog Sokola tražio da mu iz logora Dretelj i Heliodrom da logoraše koji će biti na radnoj obavezi kod njega. Toliko o europskim vrijednostima za koje se sa golemim žarom zalaže lider HDZ BiH.