Osnovci će učiti o opsadi Sarajeva,genocidu u Srebrenici, eksterne provjere znanja u 3. i 6. razredu

Vlada Kantona Sarajevo je utvrdila i prema Skupštini uputila prijedloge Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju i Zakona o srednjem obrazovanju, saopćeno je iz Vlade, piše Patria.  

Ocjenjujući donošenje ovih zakona nastavkom započetih reformskih procesa u obrazovanju, resorni ministar Elvir Kazazović kroz obrazlaganje predloženih zakonskih rješenja izdvojio ih je nekoliko koja donose promjene u odnosu na postojeće stanje i važeću regulativu.

Zakon već na samom početku donosi poseban dio, pojmovnik, uz obrazloženja i objašnjenja mnogih pojmova i termina koji se u njemu spominju i obrađuju.

Jedna od novina jeste uvođenje školskih područja osnovnih škola, odnosno definisanje mreže škola na svim općinama Kantona, što će jasno odrediti u koju školu će ići djeca sa određenog školskog područja. Prema riječima ministra, ovo predstavlja racionalizaciju sistema sa jasnom slikom koliko učenika gravitira pojedinim školama i što u konačnici treba biti usklađeno sa standardima i normativima rada i funkcionisanja škola. Saglasnost za upis učenika van svog školskog područja predloženo je da daje Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade.

Kako bi se imala bolja i ocjena kvaliteta nastave te uvidjele moguće slabosti i pravci daljeg unapređenja nastavnog procesa, učenici će u trećem i šestom razredu imati eksternu provjeru znanja, kako bi eksternu maturu učenici i nastavnici dočekali spremniji. U svrhu podizanja kvaliteta nastave, kao i kvaliteta rada samih edukatora, predviđeno je i održavanje oglednog časa.

Nakon prvosnažnih presuda Suda u Hagu i drugim sudovima koje tretiraju ratni period Bosne i Hercegovine, opsadu Sarajeva kao i genocid u Srebrenici, prema prijedlogu ovog zakona, nastavni programi će na adekvatan način obraditi i ovaj dio bh. istorije. Također, a početku i na kraju školske godine biće intonirana himna Bosne i Hercegovine i podignuta državna zastava.

Svaka škola je u obavezi da organizuje vjeronauku za učenike koji se odrede za pohađanje ovog školskog predmeta. Za učenike koji ne pohađaju vjeronaku biće organizovana nastava iz jednog alternativnog predmeta.

Novi Zakon više pažnje posvećuje obrazovanju djece sa poteškoćama u razvoju, obezbjeđivanju kadrova za takvu edukaciju. Takođe, poseban tretman u smislu veće prohodnosti i usmjeravanja predviđen je i za nadarene učenike.

U Zakonu o srednjem obrazovanju polazište za njegove odrednice bilo je definisanje puta učenika, od ulaska učenika u školu do njegovog završetka školovanja, u smislu kreiranja i usmjeravanja upisne politike i njenog prilagođavanja tržištu rada.

U saradnji sa tripartitnim savjetodavnim vijećem, koje uz predstavnike Ministarstva obrazovanja, čine i privrednici i poslodavci, kreiraće se okvirni trogodišnji upisni dokumenti koji će biti  smjernice za donošenje godišnjih planova upisa u srednje škole.

Uvođenjem on-line upisa učenici pri završetku devetog razreda osnovne škole će kroz elektronski sistem moći birati tri škole, odnosno tri svoja željena izbora. Nakon toga, na vrijeme dobijaju povratnu informaciju gdje postoje ili ne postoje mogućnosti upisa. Ovaj sistem, potpuno objektivno, bez uticaja ljudskog faktora, kreira tri liste, izbor A B C i daje uvid gdje učenik može biti upisan.  Kako je istaknuto, na taj način se osigurava da najbolji učenici upišu željenu školu.

U novom Zakonu o srednjem obrazovanju predloženo je da učenici na početku prvog razreda biraju izborna područja, a ne da to rade u trećem, kao što je to sada slučaj. Takođe, u gimnazije se uvodi izborno područje iz oblasti informatike, a Zakon predviđa veću praktičnu nastavu, obavljenu u  privrednim subjektima, tamo gdje je to školovanjem predviđeno.

U oba zakona, pored dosadašnjih zimskih i ljetnih raspusta, predviđeno je pet dana odmora u prvoj sedmici aprila.

Zakoni propisuju uslove zapošljavanja nastavnog kadra, kao i obavezu tamo gdje to nije urađeno, da u naredne tri godine završe drugi ciklus školovanja za nastavnike i profesore.  U oba slučaja  predviđeno je da školski odbori broje po četiri člana, po jednog predstavnika osnivača, općine, uposlenika i roditelja. Zakon definiše uslove i izbor direktora škola, kao i uslove za njihovo razrješenje.

Više informacija i zakonskih rješenja biće svakako predočeno i detaljnije objašnjeno na narednoj sjednici Skupštine Kantona kada će se zastupnici izjašnjavati o ovim zakonima.