Deložacija zakupca Denisa Stojnića iz poslovnog prostora koje je u vlasništvu Općine Stari Grad zbog duga od 370.000 KM prošla je burno uz gnusne Stojnićeve optužbe. Istina je jedna, a to je da Stojnić državi duguje toliki novac, piše agencija Patria.
Općinski načelnik Ibrahim Hadžibajrić uprkos prijetnjama, optužbama i pritisku vodio se isključivo zakonskim rješenjima. Kaže da je bilo nekoliko pokušaja da se nađe rješenje, ali i kada bi Stojnić pristao na dogovor vrlo brzo bi se predomislio. Tako je bio dogovor da isplati dug za 2016. godinu u iznosu od 140.000 KM, a da dug za 2017. plaća u ratama. Nakon što je ponovo pristao pa se predomislio i odbio postupiti po dogovoru, Općina je pristupila procesu iseljenja zakupca iz prostora.
Hadžibajrić za Patriju kaže da je situacija u ovom slučaju čista. Zakupac može platiti dug i ostati u prostoru ili izaći. Zanimljivo je da je Stojnić i prilikom prijave na javni oglas o zakupu prostora ponudio cijenu od 105 KM po kvadratu. Mjesečno je trebao plaćati 20.515,95 KM što je prihvatio potpisujući ugovor. No, očito je da je Stojnić smatrao da zakon za njega ne važi. Također, njegov ugovor istekao je krajem 2016. godine.
Hadžibajrić napominje da je od novembra prošle godine iseljeno više od 40 zakupaca koji su utuženi i koji nisu platili najmanje četiri zakupnine. Sve je urađeno u skladu sa Zakonom o zakupu poslovnih zgrada i prostorija čije su izmjene stupile na snagu 2015. godine.
Općina Stari Grad od 2009. do 2016. godine naplatila je skoro 55 miliona KM po osnovu zakupnine poslovnih prostora. Čak 14 miliona KM je naplaćeno bez izmjena i dopuna Zakona o zakupu poslovnih zgrada i prostorija. Dug zakupaca prema Općini je sada oko 2,5 miliona KM i ide su u naplatu potraživanja. Iako je krajnje rješenje iseljenje zakupca, Općina je zbog dugova morala iskoristiti instrument deložacije.
Zanimljivo je da unatoč postojanju ovog zakona ostale općine imaju iste probleme sa zakupcima poslovnih prostora. Tako na području Općine Centar samo jedan ugostitelj duguje oko 400.000 KM. Ukoliko bi se vodili Hadžibajrićevim primjerom, vrlo brzo mogli bi se napuniti i budžeti ostalih općina. No, volje za takvo nešto očito nema. Jasno je da bi općinski načelnici trebali raditi za dobrobit svih građana te općine, a ne za interese pojedinaca.