Bećirović o Pelješkom mostu: Treba nam prolaz do otvorenog mora, BiH nije samo centar Sarajeva

Iz hrvatske Vlade tvrde da neće odustati od gradnje Pelješkog mosta, koji bi povezao Dubrovačko-neretvansku županiju kopnenim putem sa ostatkom Hrvatske, bez obzira na upozorenja da bi taj most zatvorio pristup Bosni i Hercegovini otvorenom moru a Hrvatska time prekršila član 7 i član 10  Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora.

Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je u ponedjeljak prilikom posjete otoku Hvaru da je most - za kojeg je i Evropska komisija pod sumnjivim okolnostima izdvojila oko 357 miliona eura - za Hrvatsku strateško pitanje, bez obzira na reakcije iz Bosne i Hercegovine.

Takav stav premijera Plenkovića neki analitičari su ocijenili nedobrosusjedskim, i vrlo drskim u odnosu na Bosnu i Hercegovinu. Hrvatska uređuje vlastitu zemlju na račun susjedne BiH, čije institucije ne mogu da se odupru nasrtajima iz Hrvatske zbog loše političke klime u zemlji.

SDP-ov zastupnik u Parlamentu Bosne i Hercegovine Denis Bećirović ističe u komentaru za agenciju Patria da državni vrh Bosne i Hercegovine ne treba kritizirati i praviti medijsku hajku oko najava da će kontroverzni most biti izgrađen bez obzira na protivljenje druge strane, već, kaže, trebaju hitno preduzeti ozbiljne korake koji bi zaštitili interese države Bosne i Hercegovine.

- Ključni organ koji treba da reagira u ovom slučaju je Predsjedništvo BiH, Parlament BiH također ima svoj dio nadležnosti, kao i Vijeće ministara koje bi trebalo raditi više nego što radi sada. Često su pospani kada su u pitanju neka važna pitanja za državu. Pitanje državnog suvereniteta i teritorijalnog integriteta je važno za cijelu Bosnu i Hercegovinu i njene građane. Moramo početi razvijati kod ljudi osjećaj za državu. I, uz to, treba znati da nije Bosna i Hercegovina samo ono što se dešava u centru Sarajeva ili nekog drugog grada, BiH je svaki pedalj njene teritorije - smatra Bećirović.

On kaže da je u slučaju spora oko Pelješkog mosta najvažnije definisati nekoliko ključnih stvari, a onda bi se i spor mogao riješiti mnogo jednostavnije. Na prvom mjestu, kaže Bećirović, potrebno je da Hrvatska shvati da je Bosna i Hercegovina pomorska država. Gradnja mosta u Malostonskom zalivu pretvorilo bi je u kopnenu državu, što bi značilo kršenje međunarodnih konvencija od strane Hrvatske, a na koje se Hrvatska jasno i glasno obavezala.

Kao predsjedavajući državnog Parlamenta BiH u prošlom sazivu, prisjeća se, o pitanju Pelješkog mosta koji je i tada bio aktuelna tema u Zagrebu je razgovarao sa tadašnjim predsjednikom Hrvatske Ivom Josipovićem, predsjednikom Sabora Josipom Lekom i tadašnjom ministricom vanjskih poslova Hrvatske Vesnom Pusić. Bećirović ističe da je tadašnja politika Hrvatske pokazivala mnogo više razumijevanja prema BiH od politike koju vodi aktuelna predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović.

- BiH ima svoje teritorijalne vode, i ona u skladu sa UN konvencijama ima prava na priključni koridor od svojih terorijalnih voda pa sve do otvorenog mora. To je ključno. BiH od toga ne smije odustati. Jer, to je u interesu svih građana Bosne i Hercegovine. Svaka država bi branila svoj teritorij - kaže Bećirović, dodajuću da smo takav stav mogli vidjeti prije nekoliko sedmica upravo u slučaju spora između Hrvatske i Slovenije.

- Priključni koridor BiH otvorenom moru podliježe jednoj apsolutnoj slobodi komunikacije, i na njemu je, prema konvencijama, zabranjena bilo kakva gradnja vještačkih otoka ili nekih drugih građevina koje bi mogle spriječavati pristup BiH otvorenom moru - dodaje Bećirović.

Konačno, kaže, kako je moguće da Hrvatska spominje bilo kakvu gradnju u ovom dijelu mora, kada pomorska granica između Hrvatske i BiH čak nije ni definisana.

Za Bećirovića je jako važno da BiH i Hrvatska pokažu konkretne poteze s ciljem da dvije države nastave razvijati dobrosusjedsku saradnju. Ta saradnja, mišljenja je, nema alternativu. Ali, jasan je Bećirović, dobrosusjedska saradnja mora biti bazirana na međusobnom poštovanju prava obje države, a ne urušavanju jedne države od strane druge.

- Treba razgovarati sa kolegama iz Hrvatske. Ovo pitanje se treba riješiti na obostrano zadovoljstvo, a ja mislim da je to moguće. Dovoljno je poštovati međunarodne konvencije, i međusobni suverenitet obje države.