Krug 99: Pelješki most ne predstavlja nužno problem za BiH, ako se prethodno usaglase rješenja

Kako god se odvijala predstojeća parlamentarna rasprava na očekivanom zasjedanju PSBiH o „slučaju Pelješački most - otvoreno more“, čak i u sadašnjim uslovima ekstremnih pritisaka na bosanskohercegovačke državotvorne političke snage, njeni rezultati će se mjeriti prije svega u ravni zaštite vitalnih nacionalnih interesa države BiH. Ali i u definitivnom prepoznavanja aktera i adrese mimikrijskog domoljublja, stav je Asocijacije nezavisnih intelektualaca - Krug 99. 

Iz Asocijacije navoda da odgovorni državni parlamentarci moraju jasno i nedvosmisleno zastupati stavove koji su nužno u interesu države BiH. A ti stavovi, navode dalje iz Kruga 99, sadržani su u nekoliko stavke. Na prvom mjestu treba odrediti internacionalni pravni režim pristupnoga koridora ili spojnice bh. voda s otvorenim morem te učiniti konačnu delimitaciju i demarkaciju na moru između dvije susjedne obalne države BiH i Hrvatske, a koje dijele istočnu obalu Jadranskog mora. 

Ovo se, navode, najprije odnosi na morski prostor Neumskoga akvatorija i Malostonskoga zaljeva.

Prema mišljenju iz Kruga 99 treba zahtijevati nužno revidiranje hrvatskoga Pomorskoga zakonika u dijelu koji predviđa kuda se povlače ravne polazne crte /prostor između Korčule i Hvara/.

- Pomenutim zakonom Hrvatska je jednostranim proglašenjem unutarnjih morskih voda zatvorila bosanskohercegovačke vode, čime se postiže da plovila iz i prema Neumu ne mogu slobodno prolaziti kroz hrvatske unutarnje morske vode i njezino teritorijalno more. Čak ako i ostane teritorijalno more Republike Hrvatske u ovom morskom prostoru, valja tražiti da sredinom takvog prostora ide međunarodni plovni put s nesmetanim i nesuspendirajućim pravom na slobodu plovidbe i preleta, onako kako je to učinjeno na području Akapskoga zaljeva Mirovnim sporazumom između Izraela i Egipta 1979. – navode iz Kruga 99.

Dodaju da treba istaći i to da izgradnja trajne građevine na moru (Pelješački most) s kojim Hrvatska želi povezati svoj kopneni teritorij ne predstavlja nužno najveći problem za BiH. Ali, uz prethodno ispunjenje uvjeta da se pomenuta prethodna pitanja trajno pravno riješe i da eventualni most zadovolji sve tehničke karakteristike mostova koji se grade iznad ili preko internacionalnih plovnih puteva, odnosno tjesnaca sa internacionalnim pravnim režimom. Dakle, osnovni pristup jeste definisanje pravnog režima morskog prostora na kojem bi se izvodila eventualna izgradnja Pelješačkog mosta.

Iz Kruga 99 podsjećaju da koridor nije isto što i „neskodljivi prolazak“, koji je karakterističan isključivo za teritorijalno more obalne države, no ne i za njezine unutrašnje morske vode. 

BiH treba imati slobodan koridor, smatraju iz Asocijacije nezavisnih intelektualaca, koji će odgovarati slobodama otvorena mora, ponajprije slobodi plovidbe i preleta. 

- Moraju se iskoristiti sva diplomatska i pravna sredstava za mirno rješavanje ovog internacionalnog spora za što je potrebno osigurati jedinstveno institucionalno stajalište države BiH – zaključak je Kruga 99.