Narodna Skupština RS za pola godine usvojila samo 16 od 97 zakona

Centri civilnih inicijativa (CCI) predstavili su danas monitoring rada Vlade i Narodne Skupštine Republike Srpske u prvih šest mjeseci 2017. godine, piše agencija Patria.

Vjerovatno najvažnija stvar koja se odigrala u Republici Srpskoj, u prvih 6 mjeseci 2017. godine, je spriječavanje prodaje rudnika željezne rude „Ljubija“, po zamisli vlade RS. Ovo je, naime, možda prvi ozbiljni čin demonstracije snage i samosvijesti Narodne Skupštine, koja se, na žalost, uglavnom ponaša kao servis a ne kao kontrolor i korektor izvršne vlasti, što joj je, u stvari, jedna od ustavnih funkcija.  

NS RS u prvoj je polovini 2017. zabilježila najniži stepen produktivnosti u aktuelnom mandatu. Svega 79 razmotrenih mjera, skoro je upola manje od rezultata iz druge polovine 2015. godine.

Posebno zabrinjava niska realizacija zakona. Sa 19 usvojenih zakona NS RS ostvarila je jedan od najlošijih rezultata u posljednjih 7 godina. Dvostruko lošiji od rezultata u drugoj polovini 2015. a trostruko od broja usvojenih zakona u drugoj polovini 2011. (kada su za 6 mjeseci usvojena čak 62 zakona). Osim 19 usvojenih, još 11 zakona je prihvaćeno u nacrtu i poslato u daljnju proceduru. Sumarno, u prve dvije i po godine aktuelnog mandata usvojeno je čak 42 zakona manje nego u prve dvije i po godine prethodnog mandata.

Od programom rada planiranog za realizaciju u prvih 6 mjeseci 2017. g, realizovano je tek 37%. a od ukupnog godišnjeg plana, ni peti dio. Naime, finalno je realizovano svega 19% od planirane 171 mjere. I samo 16% od 97 planiranih zakona. U drugu polovinu godine NS je ušla sa neusvojenih čak 86 zakona. Odbijemo li avgust kao mjesec kolektivnog godišnjeg odmora za narodne poslanike, NSRS bi, za realizaciju planiranog Programom rada za 2017., u drugoj polovini godine svaki mjesec morala realizovati onoliko zakona koliko ih je ukupno finalno realizovala u prvoj polovini ove godine. Pri tome...

Svi usvojeni zakoni su zaostaci iz prethodnih godina – zakoni koji su planirani, ali nisu realizovani, te su samo prenešeni kao obaveza u ovogodišnji program. Nije usvojen ni jedan od 53 nova zakona u Programu rada za 2017. godinu. (Samo su 2 prihvaćena u nacrtu)

Značajan je i zaostatak u realizaciji strategija. Od 19 strategija planiranih Programom rada NS RS za 2017. godinu (od kojih je 10 trebalo biti usvojeno u prvoj polovini ove godine), usvojeno je svega njih 3, a još 4 su prihvaćene u nacrtu i poslate u daljnju proceduru.

NS RS rješenje za stalno kašnjenje u usvajanju svog godišnjeg programa rada – na koje je CCI uporno ukazivao – nije našla u poboljšanju svoje efikasnosti, pravovremenom kretanju u realizaciju, povećanju odgovornosti i uvođenju sankcija za nepravovremeno izvršavanje obaveza, nego u izglasavanju propisa koji će praktikovani komoditet u radu samo postaviti u pravni okvir. Novi Poslovnik o radu NS, naime, kao rok do koga treba usvojiti programa rada za neku godinu nije postavio kraj prethodne godine, nego kraj prvog kvartala godine na koju se program odnosi.

Dakle, Skupština je sebi omogućila da prva tri mjeseca u godini radi bez usvojenog godišnjeg(!) programa rada i da to sve bude „po propisima“ (kako to vole reći naši političari). No... Godišnji program rada se treba usvajati prije početka godine na koju se odnosi. Sva druga rješenja, pa i ovo postojeće, nemaju uporište u logici. I dodatno negativno utiču na rezultate NS.  

Ni u prvoj polovini 2017. godini, NS RS nije održala nijednu posebnu sjednicu, na kojima bi se razmatrala pitanja od ključne važnosti za građane RS. Nema posebne, tematske, sjednice posvećene izuzetno teškom stanju u zdravstvu. Nema posebnih sjednica o stanju u privredi, o zaštiti domaće proizvodnje, o stanju u realnom sektoru, o korupciji, o urušavanju bankarskog sistema u RS, o obrazovanju, prirodnom priraštaju i odlasku mladih... Usporedbe radi, u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, u prvoj polovini 2017. održane su čak 4 tematske sjednice – o zagađenosti vazduha, o iseljavanju stanovništva, o stanju i perspektivi drvno-prerađivačke industrije i o stanje u poljoprivredi u FBiH.

Iako je nivo realizacije zakona vrlo nizak, u prvoj polovini 2017. godine usvojeni su neki vrlo značajni zakoni. Ističemo: Zakon o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju, Krivični zakonik RS, Zakon o poreskom sistemu, Zakon o visokom obrazovanju, Zakon o društvima za osiguranje, Zakon o opštoj bezbjednosti proizvoda u RS, te Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti proizvođača.

Prema podacima iz Ustavnog suda BiH, NS RS se nalazi na listi institucija koje još uvijek nisu provele sve odluke ovog suda donesene po osnovu zahtjeva za ocjenu ustavnosti. No, nasuprot raširenom mišljenju institucije vlasti u RS nisu nikakav izuzetak u tom pogledu i, po podacima, s kraja prošle godine, radilo se o tek jednoj neprovedenoj odluci. 

U prvoj polovini 2017. godine, zaustavljen je kontinuirani pad produktivnosti vlade, koji je obilježio prethodnu godinu.  1411 razmotrenih mjera, u ovom polugodištu, ipak je ispod prosjeka u aktuelnom mandatu. Ali i iznad prosjeka prethodnog.

U strukturi razmotrenih mjera broj onih posebno značajnih, koje sistemski, dugoročno, uređuju određene oblasti i rješavaju neke probleme, je vrlo nizak. Različita rješenja, odluke, saglasnosti i zaključci predstavljaju 56% od ukupno razmatranih mjera, u prvoj polovini 2017. Informacije, izvještaji, planovi i programi, obuhvataju daljnjih 31%. S druge strane, udio zakona, u ukupnoj masi razotrenog tokom posmatranog perioda, je svega 2%. A strategija 0,7%.   

Broj utvrđenih zakona u prvoj polovini 2017. jedan je od najnižih koji je vlada rs ostvarila u posljednjih 7 godina. 25 utvrđenih zakona (18 u prijedlogu i 7 u nacrtu) dvostruko je manje od rezultata u prethodnom, drugom polugodištu 2016. godine. A manje je (za cca 20%) i od broja zakona, koje je u posmatranom periodu utvrdila Vlada Federacije BiH.

Vlada RS prednjači u realizaciji strategija. Sa 7 utvrđenih strategija (6 u prijedlogu,1 u nacrtu) u prvih 6 mjeseci 2017. godine, Vlada RS ostvarila je dvostruko bolji rezultat od Vlade FBiH, u istom periodu.

Pravi utisak o urađenom poslu, u prvoj polovini 2017. godine, dobijemo pogledom na program rada i njegovu realizaciju. Od 439 planiranih mjera realizovano je tek 169, ili 38,5%. 

Realizacija najznačajnijih mjera je još slabija. Utvrđeno je tek 22 od 83 planirana zakona (26,5%, dakle) i 6 od 21 planirane strategije (28,6%). Poređenje sa rezultatima realizacije planiranih zakonodavnih obaveza iz prethodnih godina pokazuje da su rezultati ostvareni u prvih 6 mjeseci 2017. godine, i nominalno i procentualno, najlošiji u posljednjih 7 godina.

Program rada Vlade RS, inače, ponovo je donesen sa ozbiljnim zakašnjenjem – 11.4.2017. – čime je prekršen poslovnik o radu vlade, koji precizno definiše obavezu da se program za određenu godinu donosi prije kraja prethodne. Pri tome, neprilagođavanje sadržaja Programa rada činjenici značajnog kašnjenja sa njegovim usvajanjem, rezultiralo je, kao i kod NS, strukturnom greškom u Programu rada Vlade, koja je, između ostalog, dovela u pitanje vjerodostojnost statističkih podataka o njegovoj realizaciji.

Naime, iako je usvojen u četvrtom mjesecu, Program rada Vlade RS za 2016. godinu, sadrži i plan za 1. kvartal.  Sa čak 145 različitih mjera. Što znači da se u „planu“ za taj period, koji je u trenutku usvajanja Programa rada bio prošlost, nalazi trećina svih mjera sadržanih u Programu. Još veći problem je što su u Program, koji je po definiciji plan rada za naredni period, unešene i mjere koje su realizovane prije nego je Program usvojen. Pa je Program, faktički, u trenutku svog usvajanja već bio realizovan u procentu od skoro 20%. 

Vlada je i svoje obaveze oko donošenja budžeta za 2017. uradila uz kašnjenje i kršenje zakona o budžetskom sistemu RS, prouzrokovavši na taj način i kašnjenje NS u izvršenju svojih obaveza. Vlada Budžet za 2017. godinu nije uopšte utvrđivala u nacrtu, kako to propisuje Zakon, nego ga je, po hitnom postupku, utvrdila u prijedlogu, i to umjesto do 1. decembra, 13.12.2016.

Vlada RS krši poslovnik o radu NS RS, u segmentu odgovora na poslanička pitanja, u za to propisanom roku. Na ovu pojavu, u kontinuitetu, ukazuju poslanici opozicije, a predsjednik NSRS je konstatovao da su u pravu i zatražio je od Vlade RS da postupa u skladu sa Poslovnikom. Napomenimo, da ova pojava nije bila tako česta u nekim ranijim periodima.

Vlada RS i dalje krši zakon o ravnopravnosti polova u BiH. Žene u Vladi RS zauzimaju manje od četvrtine mjesta (4 ih je od 17) čime se krši Zakon, koji propisuje da je najmanji procenat zastupljenosti manje zastupljenog pola 40%. I da se sve ostalo smatra diskriminacijom. Čije se otklanjanje, ovim zakonom, nalaže.

Nalaz glavne službe za reviziju javnog sektora u RS je pokazao značajnu finansijsku nedisciplinu koja je u konačnici dovela do ostavki, ali ne odgovornih za detektovane propuste. Od 16 ministarstava Vlade RS, tek 3 su radila u skladu sa finansijskim pravilima, Vlada RS nije objektivno prikazala stanje deficita, a kada je Glavni revizor ukazao na ovu anomaliju, uslijedio je snažan politički pritisak koji je u konačnici doveo do njegove ostavke, o kojoj će se raspravljati u NSRS. 

Dakle, umjesto odgovornosti ministara i Vlade, i njihovih ostavki – što je uobičajena praksa u razvijenim demokratijama, u ovakvim situacijama – mi imamo na djelu neprimjeren, zabrinjavajući i neprihvatljiv politički pritisak na instituciju za čiji je rad nezavisnost od političkih uticaja ključna. Optuženi za nesavjestan rad i kršenja propisa ne mogu se braniti optužbama protiv Revizora, i njegovom tobožnjom izmanipulisanošću od opozicije, nego eventualno dopuštanjem nezavisne inozemne revizije, koja neće biti pod bilo čijim uticajem.

NS RS mora u sebi naći snage da zaštiti instituciju Glavnog revizora. I osudi političke pritiske na rad nezavisnih institucija, čiji je zadatak zaštita sistema i građana ove zemlje. I da, ako Vlada tvrdi da Revizor griješi, donese odluku da se u najskorije vrijeme angažuje ugledna međunarodna revizorska kuća, koja će provjeriti nalaze Revizora RS, odnosno rad Vlade Republike Srpske.