Osnovaca manje nego prošlih godina: Imamo li dovoljno mladosti za budućnost BiH

Koliko uistinu ljudi napušta Bosnu i Hercegovinu i ostajemo li bez mladosti? Govori se o odlasku čitavih porodica. Međutim ne postoje precizni podaci o tom društvenom problemu ni u institucijama države niti u preciznom istraživanju nevladinih organizacija. Barata se različitim ciframa, a najčešće se spominje brojka od 90 hiljada Bosanaca koji su u protekle tri godine napustili svoju domovinu u potrazi za boljim životom. Izgleda nevjerovatno da država nije u stanju dobiti tačne brojke mladosti koja je napušta, piše bh. novinska agencija Patria.

Jedan od detektora nacionalnog osipanja je, prije svega, upis učenika u prvi razred osnovnih škola, a onda i u sve osnovne škole. Pošto se govori o odlasku čitavih mlađih porodica, to donekle može biti prihvatljiv podatak koliko mladost napušta svoju domovinu Bosnu i Hercegovinu.

U Republici Srpskoj broj upisanih prvačića je prvi put pao ispod deset hiljada, što je u tom entitetu tragično odjeknulo. U Federaciji BiH je prošlih godina redovno upisivano nešto više od 20 hiljada prvačića. U Ministarstvu obrazovanja i nauke Federacije BiH raspolažu preliminarnim podacima, jer još uvijek nisu dobili podatke za nekoliko kantona. Čak i ti preliminarni podaci govore da je upis u prve razrede osnovne škole, ipak, u padu u svim kantonima gdje su podaci dostupni. Činjenica je da je u prošloj školskoj 2016/17. godini upis prvačića bio iznad prosjeka prošlih godina, pa to donekle ublažava problem.   

Ne radi se o dramatičnom padu, ali je vidljivo da smanjenje broja upisane djece postoji gotovo kao generalna činjenica. 
U Sarajevu je u prošloj godini bilo upisano 4.297 prvačića, a 4.036 u ovoj školskoj godini. Dakle manje 261 prvačić. Samo je u 2012/13. školskoj godini u Kantonu Sarajevo upisano manje djece u prve razrede osnovnih škola negoli ove 2017/18. školske godine.

U Tuzlanskom kantonu je upisano 4.200 u prve razrede, što je manje za 291 učenika u odnosu na prošlu godinu. Ukupno je u tuzlanske osnovne škole upisano 976 učenika manje. U prošloj godini je bilo 39.976 osnovaca, a ove godine ravno 39 hiljada. 

U Zeničko-dobojskom kantonu je u prošloj godini upisano 3.478 prvačića, dok je ove godine taj broj nešto manji - 3.132 učenika, što je 346 učenika manje. U prošloj godini je u ovom kantonu upisano 30.733 učenika, dok je ove godine brojka osnovaca 30.919 učenika, što je više za 186 učenika. 

U Bosanskopodrinjskom kantonu je upisano 66 prvačića manje nego prošle godine.

U Kantonu 10 ove godine u školu je krenuo 91 prvačić manje u odnosu na godinu ranije, dok se u srednje škole upisalo devet učenika manje.

U Srednjobosanskom kantonu je upisano 2.340 prvačića, što je 41 učenik manje nego 2016/17. godine. Prošle godine je ovaj kanton imao ukupno 21.577 osnovaca, a ove godine 20.880, što je katastrofalno manje za 697 osnovaca. To je gotovo 28 prosječnih odjeljenja.  

U Hercegovačko-neretvanskom kantonu upisan je 1.901 prvačić, što je 18 manje nego prošle godine. Međutim, drastično je smanjen ukupan broj osnovaca – za 541 učenika. 

Nedostaju podaci za Unsko-sanski, Posavski, Zapadnohercegovački kanton. Dakle, Federacija će se i ove godine kretati oko 20 hiljada upisanih prvačića, što je pad, ali, ne dramatično smanjenje. Možda ovoj državi više nego ijednoj na Zapadnom Balkanu treba ministarstvo za mlade. Ne samo za evidenciju osipanja i odlazaka iz domovine, nego i za pitanja njihovih prava na rad i obrazovanje. Sjećajući se bliskih prošlih vremena i onog najvažnijeg - prava na život.