Merkel proglasila pobjedu na izborima, AfD ulazi u parlament

Njemačka kancelarka Angela Merkel proglasila je pobjedu njene Kršćanske demokratske unije (CDU) na danas održanim saveznim izborima te najavila formiranje nove vlade, objavila je Al Jazeera, prenosi NAP.

"Želimo održati jaku Evropsku uniju i napraviti detaljnu analizu zašto je AfD dobio tako veliki broj glasova", izjavila je Merkel u prvom obraćanju nakon izbora. 

"Ostvarili smo strateški cilj, bez nas nije moguće formirati vladu, a mi smo ponovo dobili odgovornost da to učinimo", rekla je Merkel i kampanju ocijenila teškom. Ona je obećala da će "dobrom politikom" pokušati pridobiti glasače koji su dali svoj glas radikalno-desničarskoj stranci AfD.

Moramo nastaviti ekonomske reforme i održati snažnu ekonomiju, rekla je ona.

"Naravno, želimo održati i snagu EU i Evrope. Boriti se protiv ilegalne imigracije i uzroka imigracije i naravno učiniti sve da održimo unutrašnju sigurnost", rekla je Merkel.

Ona je već za ponedjeljak najavila razgovore sa potencijalnim partnerima o formiranju nove vlade, za svoj četvrti mandat na kancelarskoj poziciji.

Pobjeda CDU

Merkel i njeni demokršćani pobijedili su na saveznim njemačkim izborima sa osvojenih najmanje 33,5 posto glasova, prenijeli su njemački mediji prve nezvanične i nepotpune prognoze, na osnovu izlaznih anketa po zatvaranju birališta.

Ovim su potvrđena i istraživanja javnog mnijenja i političke procjene analitičara koji su Merkel predvidjeli i četvrti kancelarski mandat, a neki od njih i mogućnost da u "kancelarskoj fotelji" ostane duže čak i od svog nekadašnjeg "političkog oca" kancelara "rekordera", Helmuta Kohla, koji je 16 godina vladao Njemačkom, prenosi Tanjug.

Druga po snazi politička partija je Socijaldemokratska stranka (SPD) Martina Schulza sa osvojenih 21 posto glasova, dok je treća, kao što su se mnogi i pribojavali, Alternativa za Njemačku (AfD) (13 posto) politička partija desničara i euroskeptika, koja je političke poene skupljala na temi izbjeglica, stranaca, proširenja Evropske unije i rješenju finansijske krize.

U njemačkom Bundestagu će u novom 19. poslijeratnom sazivu biti, još i poslanika partije Ljevica, nasljednice nekadašnjih istočno njemačkih komunista, zatim, stranke Zeleni (svaka po gotovo devet posto), kao i Liberali (blizu 10 posto), koje je je mladi Christian Lindner uspio da vrati u parlament.

SPD u opoziciji

Njemački socijaldemokrati priznali su poraz izborima i najavili da će radije preći u opoziciju nego ući u novu koaliciju sa demokršćanima kancelarke Angele Merkel.

"Ovo je težak i gorak dan za njemačke socijaldemokrate, izgubili smo izbore", izjavio je lider Socijaldemokratske partije (SPD) Martin Schulz u prvoj reakciji poslije objavljivanja izlaznih anketa.

On je dodao da će se ta stranka boriti za ostvarenje svojih izbornih obećanja i vrijednosti, prenosi Tanjug.

Kako ukazuje AFP, SPD na današnjim izborima postigao najgori rezultat posle Drugog svjetskog rata.

"Preuzet ćemo opozicioni mandat", rekla je potpredsjednica SPD-a Manuela Schwesig nakon što su objavljeni rezultati izlaznih anketa.

Thomas Oppermann, koji predvodi SPD u parlamentu, potvrdio je da je "SPD mjesto u opoziciji".

Njemačka antiimigracijska i krajnje desničarska stranka Alternativa za Njemačku (AfD), koja je na današnjim izborima prvi put ušla u parlament, obećala je da će "promijeniti zemlju".

"Krenut ćemo za Merkel. Povratit ćemo našu zemlju i naš narod", rekao je jedan od lidera AfD-a Alexander Gauland.

'Potcijenili smo AfD'

Jedna od liderka AfD-a Frauke Petry zahvalila se građanima koji su, kako je navela, bili nezadovoljni kako je radila Velika koalicija.

“I dalje ćemo kritikovati, jer to donosi rezultat.  Emocije su sastavni dio politike, a mnoge druge stranke su nezadovoljne kako se do sada radilo. Danas ćemo analizirati rezultate, a već sutra odrediti kurs našeg djelovanja“, kazala je ona.

Stranka Angele Merkel je izgubila devet posto glasova, a SDP 5,7 posto u odnosu na rezultate iz 2013. godine.

Premijer Bavarske Horst Seehofer (CSU) je kazao da je napravljena greška, jer opasnost jačanja desnice nije ozbiljno svaćena.

“Potcijenili smo je. Trebamo vidjeti kako AfD držati po strani i ne dozvoliti jačanje desnice“, kazao je on.

Prije četiri godine konačna izlaznost je iznosila 71,5 posto a ove godine se zbog polariziranja birača, čemu je posebno pridonijela desno populistička Alternativa za Njemačku (AfD) očekuje nešto viši odaziv.

Po sadašnjim prognozama bi se novi sastav Bundestaga mogao sastojati od 631 parlamentarca: Unija bi bila najviše zastupljenja, s 219 parlamentaraca. SPD bi u parlament mogo poslati 138 parlamentaraca, a to je 55 manje nego do sada. AfD bi po trenutnim rezultatima u Bundestagu trebao biti zastupljen s 87 parlamentaraca. FDP bi imao 68 predstavnika, Zeleni 61, dok bi Ljevicu predstavljalo 58 parlamentaraca.

Kompleksni sistem

Njemačka ima jedan od najkompleksnijih glasačkih sistema za biranje parlamenta(donjeg doma) u Evropi. Glasački sistem želi da kombinira prednosti direktne i proporcionalne političke reprezentacije, a izbori se održavaju svake četiri godine.

Na ovogodišnjim saveznim izborima, pravo glasa imalo je 61,5 miliona ljudi, od čega 31,7 miliona žena i 29,8 miliona muškaraca. Gotovo tri miliona ljudi će prvi put moći iskoristiti svoje glasačko pravo.

Više od trećine glasača u Njemačkoj, gotovo 22 miliona, su ljudi preko 60 godina. Mnogi analitičari smatraju da će upravo starija generacija imati bitan utjecaj na sam ishod izbora.

Najveći broj ljudi s glasačkim pravom živi u pokrajinama Sjevernoj-Rajni Vestfaliji (13,2 miliona), Bavarskoj (9,5 miliona) i Baden-Wuerttemberg (7, 8 miliona).