Bećirović: Šta bi za Bosance i Hercegovce u Sloveniji značila nova pobjeda Boruta Pahora

Iako su prvi rezultati predsjedničkih izbora u Sloveniji, nakon zatvaranja glasačkih mjesta, pokazivali da će aktuelni predsjednik Borut Pahor osvojiti još jedan mandat već u prvom krugu, morat će to potvrditi u drugom krugu 12. novembra. Protivkandidat će mu biti mladi Marjan Šarec, gradonačelnik Kamnika, koji je osvojio iznenađujućih 24,77 posto glasova. Pahor je, međutim, favorit za drugi krug, ali ne može se smatrati sigurnim pobjednikom.

Svoj imidž Pahor duguje činjenici da je na vrijeme shvatio moć društvenih mreža i na taj način o sebi izgradio sliku poželjnog lidera, bliskog narodu, interesantnog i sposobnog. Rezultati njegovog rada, međutim, govore drugačije. 

O rezultatima izbora i očekivanim refleksijama za BH radio 1 govorio je direktor Instituta za bliskoistočne i balkanske studije IFIMES iz Ljubljane, Zijad Bećirović.

„Pahor je 26 godina na političkoj sceni Slovenije. Uglavnom je obnašao visoke funkcije. Čak je uspio biti predsjednik Vlade, predsjednik Parlamenta i predsjednik Republike Slovenije. Međutim, izlaznost na izbore koja je negdje oko 43 posto govori da se radi o jednoj opštoj apatiji i u slovenskom društvu i krizi među samim političkim elitama“, rekao je Bećirović. On smatra da bi neko osvježenje na političkoj sceni Slovenije, barem kada se radi o izboru za predsjednika, u svakom slučaju dobro došlo. 

„Još uvijek se ne zna da li će Pahor biti pobjednik u drugom krugu, posebno zbog toga jer je njegova podrška lepršava, nema neke čvrste podrške u biračkom dijelu... Tako da drugi krug može biti itekako zanimljiv“, kaže Bećirović. Podsjeća da je i na proteklim izborima u Sloveniji dešavalo da su neki kandidati dobili prvi krug uvjerljivo, a onda je u drugom krugu neko drugi postao predsjednik Slovenije. 

„Borit Pahor je vrlo vješt poličar koji je uspio biti i predsjednik Vlade i predsjednik Parlamenta i predsjednik Slovenije, ali od tog njegovog predsjednikovanja građani su imali vrlo malo koristi i smatraju ga vrlo slabim premijerom. Zbog toga je u određenim krugovima, naročito onim stručnim, veliki otpor da Borut Pahor postane ponovo predsjednik Republike Slovenije“.

Bećirovićem smatra da je Pahor na neki način estradizirao samu poziciju predsjednika Slovenije. Pokazao se, smatra, kao vrlo neodlučan predsjednik, pojavljivao se samo onda kada je ocijeni da mu to može donijeti koristi. 

„To je njegov oportunistički stav prema obnašanju funkcije“, kaže Bećirović.

„Kritike koje su do sada upućene na račun njegovog rada su opravdane. Moramo znati da je od 2008. do 2011. Borut Pahor bio predsjednik Vlade Republike Slovenije, i to je bila najslabija Vlada, Vlada koja je imala historijsku ulogu da Sloveniju izvuče od Krize, ali to se nije desilo... Došlo je do enormnih zaduženja Slovenije, Slovenija od tada ide silaznom putanjom. Međutim, ovdje postoji jedna važna poruka, koja je važna i za BiH i za region. Slovenija je članica EU, NATO-a, OECD-a... A, naravno, kada ste član tog elitnog kluba i ako imate tako slabe političke elite, država funkcionera, jer ima dobru privredu, jer vam članstvo u tim organizacijama daje putokaz u kom smjeru države treba ići i čega se mora pridržavati. Upravo je to poruka Bosni i Hercegovini da što prije postane članica EU i NATO-a. Tada će građanima biti mnogo lakše bez obzira koje političke strukture su na vlasti“, smatra Bećirović. 

Na pitanje šta bi poraz ili pobjeda Pahora značila za manjine u Sloveniji, pa i za Bosance i Hercegovce, Bećirović smata da pobjeda ili poraz Pahora ne bi ništa značilo u pogledu manjinskih zajednica u Sloveniji. Podsjetio je da Pahor ne želi podrži inicijativu da manjine iz bivše Jugoslavije - Srbi, Hrvati, Bošnjaci, Albanci, Makedonci, Crnogorici - dobiju status nacionalne manjine, ali i to da nije želio podržati da se završi izgradnja Islamskog centra u Ljubljani, prenosi Patria.

Kompletu emisiju poslušajte OVDJE