POTREBAN SVEBOSANSKI SABOR

Niti prijeteća izvjesnost kažnjavanja negatora genocida i veličanja ratnih zločinaca nije zapreka daljem ubrzavanju tenzija ustavne krize u BiH. Bit će da je ulog za ovaj čin značajniji i od samog kažnjavanja.

Negatori civilizacijskih vrijednosti su čak spremni i na vlastitu žrtvu za rad pretpostavljenog cilja. 

Brižno, ali dosljedno i ustrajno je banjalučkim prevratom i pučističkim dolaskom Milorada Dodika, lažnog socijaldemokrate, u agendu političkog djelovanja unesen koncept sastavljene države. 

Istovremeno sa kapilaranim preuzimanjem vlasti  promotori ovog projekta su zanemarujući Dejtonska ustavna rješenja krenuli u izvedbu vlastite percepcije Aneksa 4. Ustavna rješenja kao cijeli dejtonski konstrukt su prilagođavali konceptu svođenja BiH na model državne zajednice ili pak, konfederalnog ustavnog oblika. 

Javni prostor je postao politička korida sukoba interpretacije i doživljaja Dejtona. Međunarodna zajednica, ma šta to bilo, je sukob prepoznavala ali nije imala želje, snage i moći, autoritativno ga okončati primjenom ovlaštenja i obaveza iz Aneksa 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Vrijeme i takav odnos su omogućili krivo srastanje. Takvo zatečeno stanje je u navodnom završnom mandatu OHR-a dočekalo i već dobrano zbunjenog Christiana Schmidta. Trajuća kriza od milja i straha prepoznata kao institucionalna, a u suštini duboko ustavna, u svom cilju ima nakanu ići u susret događajima koji slijede. Ne slučajno ona za ultimativni cilj ima zatvaranje OHR-a ili, pak, puko njegovo svođenje na pasivnog promatrača. Možda čak negdje iz Brisela ili Beča. Drugi ništa manje targetirani mehanizam eliminacije jeste dejtonska struktura Ustavnog suda BiH i prisustva tzv. stranih sudija u njemu. Pa hajmo redom.

Ovih dana se očekuje odluka Zajedničke komisije za koncesije a koja nalogom Ustavnog suda BiH ima zadatak pokušati donijeti konačnu odluku o ustavnoj mogućnosti izgradnja hidroelektrana na Drini. Onima koji su pratili cijelu ovu priču, pa i meni, nije jasno zašto je Ustavni sud BiH odlučivanje prepustio jednoj krnjoj i gotovo nepostojećoj instituciji BiH.

Mnogi, pa i ja, su skloni tumačiti da je vruć krompir odluke iz ustavno-pravnog konteksta ciljano i vješto prepušten u trgovačku političku sferu bh. scene. Nekako istovremeno bi se pred Ustavnom sudom BiH moglo očekivati i određenje spram apelacije na Zakon o šumama i šumskog zemljišta RS-a. Jasno je da ova dva događaja i izrečene odluke okončavaju, potvrđuju ili, pak, osporavaju koncept sastavljene države.

Paralelno sa ovim dolazećim događajima intenziviraju se i aktiviraju alatke koje im idu u susret i potiču željeni cilj. Srpski svet u BiH nije ništa drugo nego pokušaj markiranja teritorija etničke odrednice srpskog prostora. Istom cilju služi i navodno okončavanje pripremnih radnji izgradnje Aerodroma u Trebinju, kao i niz drugih radnji koje za svoju podlogu imaju ekstenzivnu zloupotrebu prava paralelnih specijalnih odnosa RS-a i Srbije.

Pobrojani ciljevi i provedbene alatke njihovog ostvarenja su razlogom proizvođenja ustavne krize u BiH. Radi se neosporno o ucjeni domaćih političkih aktera ali i za sada nemoćne međunarodne zajednice. 

Ne treba biti brzoplet, pa u postojećem omjeru snaga predviđati i tipovati konačan ishod.

Poraz koncepta sastavljene države, a što je tek prelaznica  prema ostvarenju nezavisne države Republike Srpske u konceptu saveza srpskih zemalja kao konačnog cilja 'srpskog sveta', može biti ostvaren jedino punom sinergijom iskrenih odnosa EU i za sada tek nagoviještenog aktiviteta SAD-a i Bidenove administracije. 

Jučerašnja preslagivanja u administraciji State Departmenta i nagoviješteni dolazak novog ambasadora daju za pravo onima koju vjeruju da će se to i dogoditi.

Bez obzira na nadu to može biti realizirano ukoliko oni koji to isto žele, a sebe doživljavaju probosanskim budu spremni svoje vlastoljublje, taštine, strahove i sujete podrediti zajedničkom cilju, bez potrebe odricanja svojih vlastitih političkih posebnosti.

Čini mi se da potreba svebosanskog narodnog sabora vapi svojom smislenošću i opravdanošću.