(Patria) - Bosna i Hercegovina postala je 22. maja 1992. godine članicom Ujedinjenih naroda (Rezolucija 757), čime je kao sukcesor SFRJ postala ugovorna strana svih konvencija i sporazuma koje je ratificirala SFRJ.
U radu Ujedinjenih naroda BiH sudjeluje preko stalnih predstavništava u New Yorku, Genevi, Beču, kao i pri UNESCO-u u Parizu, piše Historija.ba.
Odnosi Bosne i Hercegovine i Ujedinjenih naroda uvjetovani su aktuelnom međunarodnom političkom i privrednom situacijom koja je dirigovana praćenjem i aktivnim učešćem u rješavanju međunarodnih kriza, tijela UN-a u kojima je BiH članica, zatim potencijalnim izborom u tijela za koja se BiH kandiduje, kao i dinamikom rada u tim tijelima.
Politička pitanja uglavnom su u vezi sa praćenjem rada Vijeća sigurnosti te Skupštine i odbora Skupštine.
Za Bosnu i Hercegovinu su od osobitog značaja sljedeća pitanja razmatrana na 61. zasjedanju Generalne skupštine:
- situacija u zemlji;
- održavanje međunarodne sigurnosti - dobrosusjedski odnosi, stabilnost i razvoj u jugoistočnoj Evropi;
- borba protiv terorizma;
- ljudska prava i humanitarna pitanja;
- međunarodno pravo, Međunarodni krivični sud, Međunarodni tribunal za ratne zločine počinjene na tlu bivše SFRJ;
- prevencija konflikta u svijetu i održavanje mira;
- razoružanje;
- borba protiv AIDS-a:
- finansiranje UN-a - pitanje dugovanja BiH prema UN nakon sticanja samostalnosti;
- situacija na Bliskom Istoku - Irak, Izrael i Palestina;
- kandidature - izbori u tijela i organe UN-a.
Bosna i Hercegovina, istovremeno, aktivno učestvuje na redovnim koordinirajućim aktivnostima grupacija zemalja unutar UN-a: Istočnoevropska grupa, Centralnoevropska inicijativa, Grupa 77 i Kina, Organizacija islamske konferencije kao i zemalja potencijalnih članica EU.
Od objekta međunarodne politike BiH postupno preuzima ulogu aktivnog učesnika u rješavanju međunarodnih problema.
Bosna i Hercegovina je uključena u mirovne operacije širom svijeta i to: Etiopiji-Eritreji, Haitiju, Iraku, Afganistanu, Liberiji, Siera Leoneu.
Članica je brojnih tijela UN-a, aktivna u organizovanju konferencija i drugih multilateralnih aktivnosti.
U jačanju odgovornosti kao članica Ujedinjenih naroda, Bosna i Hercegovina je istakla kandidaturu za nestalnu članicu Vijeća sigurnosti u mandatu 2010/2011., na izborima koji će biti održani tokom zasjedanja Generalne skupštine 2009. godine.
U skladu sa odredbama Povelje UN-a, kao i sa završnim dokumentom Svjetskog samita 2005. godine, formirana je Komisija za izgradnju mira (PBC) kao međudržavno, savjetodavno tijelo koje će odgovarati Vijeću sigurnosti UN-a, čiji je rad fokusiran na postkonfliktnoj izgradnji mira.
BiH je u decembru 2005. istakla kandidaturu za članstvo u ovom tijelu i tako se, po prvi put otkako je postala članica UN-a, suočila s procesom intenzivnog lobiranja za jedno od tijela UN-a, uključivo izlaskom na izbore.
Pozitivan odjek kandidature prenesen je od strane niza zemalja - članica UN-a koje su pozdravile nastojanja za promjenu imidža BiH putem legitimnog zahtjeva za aktivnije učešće u međunarodnim poslovima, prvenstveno u sistemu UN-a.
BiH je odlučila nastaviti sa novim proaktivnim pristupom u pogledu kandidatura BiH, odnosno eksperata iz BiH za članstvo u tijelima UN-a: ECOSOC, PBC, komitete UN-a za zaštitu ljudskih prava kao što su Komitet protiv torture (CAT), Komitet za eliminaciju rasne diskriminacije (CERD), Komitet za eliminaciju diskriminacije žena (CEDAW), Komitet za prava radnika migranata (CMW), Komitet za ljudska prava (CHR), Komitet za prava djeteta (CRC) itd.