Članak

IFIMES-ova anketa pred izbore u BiH: Favoriti pojedinci umjesto političkih stranaka

Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira događanja na Bliskom istoku i Balkanu

SARAJEVO/LJUBLJANA, (Patria) - Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira događanja na Bliskom istoku i Balkanu. IFIMES je povodom raspisivanja Općih izbora u Bosni i Hercegovini, koji će se održati 7. oktobra 2018. godine pripremio analizu aktualne političke situacije te obavio istraživanje javnog mnijenja u toj državi. Iz analize „Bosna i Hercegovina – Opći izbori 2018: Favoriti pojedinci umjesto političkih stranaka“ izdvajamo najvažnije i najzanimljivije dijelove.

U Bosni i Hercegovini će se 7. oktobra 2018. godine održati redovni Opći izbori. Na izborima će se birati članovi Predsjedništva BiH, zastupnici za Parlamentarnu skupštinu BiH, zastupnici za Parlamentarnu skupštinu Federacije BiH, narodni poslanici Narodne skupštine Republike Srpske i zastupnici za Skupštine kantona u Federaciji BiH.  

Očekuje se da Centralna izborna komisija (CIK) Bosne i Hercegovine raspiše Opće izbore početkom maja 2018. godine. Izbori se tradicionalno raspisuju znatno ranije zbog sudjelovanja dijaspore na izborima.

Poslije višegodišnje nestabilnosti i političke krize, smatra IFIMES, Vijeće ministara BiH uspjelo je ispuniti i predati zahtjevni Upitnik Evropske komisije što predstavlja pozitivan iskorak te države ka evropskim integracijama. Iako izbori još uvijek nisu raspisani izborna kampanja uveliko traje.

U oktobru 2016. godine održani su lokalni izbori u Bosni i Hercegovini na kojima je ipak došlo do preraspodjele političke moći na lokalnom nivou.

Vijeće ministara BiH postalo je nosilac pozitivnih političkih procesa kada su u pitanju euroatlantske integracije. Vidljivi su napori i aktivnosti Vijeća ministara BiH, koji su pokrenuti da se Bosna i Hercegovina konsolidira i približi ka članstvu u EU i NATO-u. Pri tome je od izuzetne važnosti izgradnja i razvijanje šireg društvenog konsenzusa i partnerstva sa građanima i civilnim sektorom.

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić sa koalicionim partnerima je na dobrom putu rješavanja dosada najtežih političkih pitanja. Međutim, od posebne važnosti je predaja ispunjenog Upitnika Evropske komisije i aktivnosti na prihvaćanju MAP-a na narednom samitu NATO-a, koji Bosni i Hercegovini otvara put ka punopravnom članstvu u NATO-u. Zbog toga je važno postići opći konsenzus u državi o ključnim pitanjima. Objavljivanje nove Strategije Evropske komisije o proširenju EU daje novu nadu da se Bosni i Hercegovini uskoro dodijeli status kandidata i da započnu pregovori sa EU i deblokira taj proces.

Strateški interes svih država regiona je, da Bosna i Hercegovina postane punopravna članica NATO-a uključujući i Srbiju, jer to osigurava stabilnost i mir u regionu.

Demokratska obnova društva kroz profesionalne i depolitizirane institucije moraju biti prioriteti na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini. Pri tome je važno imati nultu toleranciju do korupcije i do kršenja ljudskih prava. Donošenjem Zakona o akcizama osigurana je financijska konsolidacija i stabilizacija. Očekuje se ozbiljan rast BDP-a u narednom periodu. Unaprijeđen je rad sa dijasporom, koja je bila poprilično zapostavljena, mada je ona važan resurs za obnovu i promociju zemlje. Pozicija Bosne i Hercegovine kao male zemlja je takva, da može funkcionirati samo sa prijateljima i izgradnjom i razvijanjem prijateljskih odnosa sa svoja tri susjeda, jer se nalazi na svojevrsnoj geopolitičkoj raskrsnici. Zbog toga su važni napori, koji se ulažu da BiH postane 31.članica NATO-a odmah poslije prijema Makedonija u tu Alijansu. Značajan pozitivan impuls svim tim naporima daje i Bugarsko predsjedavanje EU od 1. januara 2018. godine i angažman bugarskog premijera Boyka Borisova.

Međunarodni institut IFIMES smatra, da je podrška demokratskim političarima Zapadnog Balkana od strane EU ključna za rješenje krize na Zapadnom Balkanu. EU ima ogromnu odgovornost, jer je često podržavala pogrešne političare u regionu, koji   rade protiv sigurnosti i mira na Zapadnom Balkanu i EU. Potrebno je podržati političare bez hipoteka prošlosti, koji su spremni da se uhvate u koštac sa nacionalističkim, šovinističkim, kriminalnim, (pro)fašističkim i autokratskim režimima i politikama u svojim državama i na Zapadnom Balkanu.

Motivirati pasivne birače

Upravo navedeni razlozi iziskuju nužne promjene u BiH za čije provođenje je potrebno „buđenje“ pasivnih birača. Potrebni su značajni napori, da se pokuša „probuditi“ oko 50% pasivnih građana BiH, koji ne izlaze na izbore. Ta činjenica govori, da na rezultate izbora u BiH ne odlučuju oni koji na njih izlaze nego oni koji na njih ne izlaze. Tako bi se stvorila prilika, da „probuđeni“ birači daju svoj glas za ugledne i nekompromitirane pojedince. U političkom životu u BiH je učešće većeg broja omladine i žena u politici svedeno na minimum. Političke strukture stvaraju barijere za  bavljenje politikom svima onima, koji nisu pod njihovim neposrednim ili posrednim nadzorom.

Istraživanje javnog mnijenja

Međunarodni institut IFIMES je u periodu 08. do 18. aprila 2018.godine sproveo istraživanje javnog mnijenja metodom terenskog dubinskog intervjua na teritoriji Bosne i Hercegovine (entitet Federacija BiH i entitet Republika Srpska). Standardna devijacija +/-3. Kontrola na 10% uzorka. Stopa pouzdanosti 95%.

Uzorak je slučajan troetapni i obuhvata 1411 anketiranih osoba u oba entiteta, punoljetnih državljana Bosne i Hercegovine oba spola. U anketi nisu htjela učestvovati 84 slučajno izabrana ispitanika, 49 nije odgovaralo određenom uzorku. Demografski podaci su od Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine. Struktura je približno usklađena ispitanicima iz urbanih i neurbanih sredina. Etnička, spolna, starosna, socijalna i obrazovna struktura anketiranih približno odgovara strukturi stanovništva Bosne i Hercegovine na osnovu podataka Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine. Istraživanjem javnog mnijenja nije obuhvaćena teritorija Brčko Distrikta BiH i dijaspora.

Na pitanje: „Da li podržavate ulazak Bosne i Hercegovine u EU?“, čak 72 posto ispitanika su odgovorili sa DA, njih 13 posto je protiv ulaska zemlje u EU, dok 15 posto ispitanika nema stav. Kada je riječ o ulasku BiH u NATO, 69% posto ispitanika su podržali ulazak zemlje u NATO savez.

Na pitanje: „Da li Srbiju smatrate prijateljskom zemljom?“, sa DA je odgovorilo 41 posto ispitanika, 39 posto sa NE i 20 posto ispitanika nema stav po tom pitanju.

Od 1411 anketiranih osoba, njih nešto više od 50 posto smatra da je prilikom izbora političkih predstavnika važniji ugled pojedinog kandidata, dok samo 16 posto ispitanika smatra da je važniji ugled političke stranke.

Kada bi birali izmeđi četiri ponuđena SDA-ova funkcionera za poziciju člana Predsjedništva iz reda Bošnjaka, 62 posto ispitanika su rekli da bi glas dali Denisu Zvizdiću, dok je 15 posto ispitanika reklo da podržavaju Šefika Džaferovića, i 13 odnosno 10 posto ispitanika je reklo da bi glas dali Adilu Osmanoviću odnosno Safetu Softiću.

Kandidati za bošnjačkog člana Predsjedništva iz reda drugih politčkih partija, kao i samostalni kandidati, nisu bili obuhvaćeno ovom anketom.

Kada je riječ o hrvatsom članu Predsjedništva,  39 posto ispitanika bi podržalo Dragana Čovića i 61 posto Željka Komšića. Prema toj anket, Dodik ima blagu prednost od dva posto u odnosu na Ivanića, kada je riječ o srpskom članu Predsjedništva BiH. Za Milorada Dodika je, prema toj anketi, glasalo 51 posto ispitanika, dok je za Mladena Ivanića glasalo 49 posto anketiranih.

 

#BiH