Sebija Izetbegović: Iz političke sjene pravo u prve klupe

Piše: Armin Aljović
 
Supruga bošnjačkog člana u Predsjedništvu BiH i predsjednika Stranke demokratske akcije (SDA) Bakira Izetbegovića vrlo je blizu kandidature za Predsjedništvo BiH na oktobarskim izborima u zemlji, nakon što se njen suprug, poslije dva uzastopna mandata više nema pravo kandidirati za tu poziciju. 

Dr. Sebija Izetbegović (1960.), specijalista ginekologije i akušerstva, direktorica Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu je u samo godinu dana iz skoro potpune političke nedorečenosti izrasla u vrlo ozbiljnog političkog igrača, koji u ovom trenutku može računati na podršku značajnog broja članstva unutar SDA.

Ponedjeljak je bio posljednji dan kada su općinske i gradske organizacije dostavljale prijedloge Centrali SDA o tome kome daju podršku za Predsjedništvo BiH na predstojećim izborima. 

Prema nepotvrđenim informacijama, dr. Izetbegović je do nedjelje navečer dobila najmanje 40 nominacija, dok je njen protukandidat Denis Zvizdić dobio podršku iz oko 90 organizacija SDA. Takvi podaci, koji su navodno procurili u javnost, svakako ne moraju biti tačni. Ko ima veću podršku, Izetbegović ili Zvizdić, vidjet će se na Konvenciji stranke najavljenoj za 26. maj.

Aktualni državni premijer sam je nedavno ostavio mogućnost da neće biti kandidat te stranke za Predsjedništvo BiH.

"Svjedoci ste da se ta lista potencijalnih kandidata stalno mijenja, na njoj je nekad pet ljudi, nekad šest, četiri, tri i tako dalje. Procedure koje su najavljene po meni nisu dovoljno efikasne, ja mislim da one slabe neophodno jedinstvo SDA i slabe ukupan kapacitet kandidata SDA za člana Predsjedništva BiH. Zbog toga mogu reći da sam sve manje zainteresiran uopće za tu funkciju, i vrlo blizu sam odluci da na neki način uopće ne budem kandidat na samoj listi potencijalnih kandidata, jer uistinu ne bih htio niti želio učestvovati u procesu za koji sam uvjeren da će oslabiti SDA", rekao je Zvizdić sredinom aprila za TV1.

„Snaga SDA je u ideji i ljudima koji će nastaviti na realizaciji ključnog cilja, očuvanja cjelovite BiH i onoga što obilježava BiH. Svako ko može iznijeti takav zadatak i ponijeti tu časnu funkciju. Zašto ne bi mogla biti i ona, ali to će odlučiti organi stranke", rekao je Zvizdić u jednom drugom intervjuu.

Druga dva potencijalna kandidata SDA za Predsjedništvo BiH, iskusni Šefik Džaferović i Safet Softić, čini se da se spominju više kolokvijalno. 

Bakir Izetbegović ranije je odbacio svaku mogućnost da će SDA za Predsjedništvo kandidirati njegovu suprugu. Čini se da bi Izetbegović sada ipak mogao promijeniti ploču.

„To je krenulo od nekih spinova u Sarajevu koji su trebali da bace kost u SDA. S obzirom da su nju previše napadali i dovodili u pitanje onda su postigli suprotne efekte. Sad je dio naroda tu stvar shvatio ozbiljno tako da sad od ozbiljnih ljudi počinjem da dobijam takve prijedloge. Mislim da su to neozbiljne stvari. SDA ima procedure kada su kandidature njenih članova u pitanju a u prvi plan će svakako izaći seniori”, rekao je Izetbegović.

Generalni sekretar SDA Halid Genjac je prije nekoliko dana bio isključiv: "Gospođa Sebija Izetbegović nije imala interesa, niti je bilo osnove za spekulacije. Želim kategorično da kažem: Gospođa Izetbegović neće biti kandidat SDA za Predsjedništvo".

Analitičari koji su govorili za Patriju krajem decembra 2017. godine već tada su najavili mogućnost da će dr. Izetbegović ući u utrku za Predsjedništvo BiH, dok bi njen suprug i dalje ostao na poziciji predsjednika SDA. Tada se to činilo malo vjerovatnim. 

Bez obzira kako to izgledalo u očima javnosti i kojim bi se pojmovima takav njegov potez mogao nazvati, Sebija Izetbegović u Predsjedništvu BiH na neki način bi Bakiru Izetbegoviću bila garant da neće doći na udar nekih drugih struja u stranci. Najtvrđa među njima je svakako ona kojom upravlja ministar unutrašnjih poslova FBiH Aljoša Čampara, koji je upravo najveći zagovornik Zvizdićeve a ne kandidature Sebije Izetbegović u Predsjedništvo BiH.

Da li će Sebija Izetbegović ući u politički ring na oktobarskim izborima, čini se da sada najviše zavisi od nje same. Sagovornici iz SDA to objašnjavaju ovako: „Ukoliko profesorica Izetbegović izrazi želju da ide u tu utakmicu, skoro na prste jedne ruke se mogu nabrojati oni koji bi se usprotivili njenoj odluci. Ukoliko pak odustane od zamisli, bit će mnogo onih koji će pozdraviti njen potez i prikloniti se onom kandidatu koju bude imao najbolje izgleda da pobijedi“.

Dr. Sebija Izetbegović rođena je u Golubovcima kod Podgorice. Vrlo brzo se doselila u Sarajevu. Tu je završila osnovnu i srednju školu. Do rata je radila kao ljekar pripravnik na Klinici za plastičnu i rekonstruktivnu hirurgiju pri Univerzitetsko-kliničkom centru u Sarajevu. Početkom rata u Bosni i Hercegovini specijalizaciju je nastavila u Kliničkom centru „Sveti duh“ na Sveučilištu u Zagrebu.  Magistrirala je i doktorirala na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. Od početka 2016. godine na čelu je Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu - najveće zdravstvene ustanove u BiH. U Sarajevu je izazvala bijes kod nekoliko hiljada građana, nakon što je sa KCUS-a „otjerala“ neke od najboljih bh. ljekara. No, čini se da izvan Sarajeva do javnosti dopiru samo saopćenja o milionskim uštedama na KCUS. Kako i na koji način su te uštede napravljene, te jesu li opravdene, posve je druga tema.

Šta se zna o političkim sposobnosima dr. Izetbegović? Skoro ništa. U javnosti je najmanje govorila o politici. Naročito o svom svekru, prvom predsjedniku Predsjedništva BiH Aliji Izetbegović. Tek nekoliko puta je spominjala kako s ponosom nosi to prezime, čak i onda kada ono nije bilo previše popularno. Njeni oponenti, s druge strane, imaju i svoju verziju priče.

Niko sa sigurnošću ne može reći šta bi značila kandidatura Sebije Izetbegović za Predsjedništvo BiH. Jedni smatraju da bi bila apsolutni favorit, drugi da bi SDA pretrpjela snažan poraz. Šta su posljedice ako bi dr. Izetbegović ušla u Predsjedništvo BiH? Najpošteniji odgovor na to pitanje je “teško je znati šta bi se dogodilo”. Jer, širok je dijapazon onoga što bi se uistinu i moglo desiti nakon toga: Od konačno čvršće bošnjačke politike do krutog autokrate koja bi zakomplikovala ionako komplikovane odnose u zemlji.