Danas ističe rok za izjašnjavanje Komisije o arbitražnom sporu između Slovenije i Hrvatske

LJUBLJANA, (Patria) - Danas ističe tromjesečni rok u kojem se Evropska komisija mogla opredijeliti o najavi Slovenije da će protiv Hrvatske pokrenuti tužbu pred sudom Evropske unije u Luksemburgu zbog neimplementiranja prošlogodišnje arbitražne presude o granici, a mnogo je znakova da će tehnička vlada Mire Cerara, insistirati na tužbi bez obzira na rezerviranost koju je u sporu Ljubljane i Zagreba iskazivala Komisija, danas navode slovenski mediji.

- Niti godinu dana nakon što je arbitražna presuda donesena nema nikakvog proboja prema njenoj implementaciji. Znakovi da će vrh Evropske komisije zbog političkih kalkulacija popuštati Hrvatskoj sada su se obistinili, jer Bruxelles ne želi upotrijebiti instrumente pritiska na Zagreb kojima raspolaže - navodi u komentaru ljubljansko “Delo”, prenosi Hina.

Evropska komisija do danas se nije izjasnila o namjeri Slovenije da tuži Hrvatsku zbog navodnog kršenja evropskog i međunarodnog prava, a budući da se njena reakcija niti ne očekuje, Slovenija formalno već od utorka ima mogućnost samostalno predati arbitražni spor s Hrvatskom sudu EU-a u Luksemburgu, kako je od samoga početka i najavljivala vlada premijera Mire Cerara koja je pri završetku svog četvorogodišnjeg mandata.

Kako u vezi sa stajalištem Brisela navodi ljubljansko “Delo”, tumačenjem da je granični prijepor dviju članica bilateralno pitanje Komisija u konkretnom slovensko-hrvatskom slučaju “nije zauzela neutralnu poziciju nego se stavila na hrvatsku stranu”, što je, kako dodaje, blisko i ocjeni Cerarove vlade da na spor nije gledala kao na pravni problem, kako ga tumači Ljubljana, nego je djelovala politički “vodeći računa o stranačkim bojama”, navodi list, ponavljajući tako u Sloveniji česte teze o navodnoj političkoj pristranosti u korist Hrvatske, zbog dominacije Evropske pučke stranke (EPP) na vrhu evropskih institucija.

List navodi da u takvim okolnostima Sloveniji ne prostaje drugo nego Hrvatsku tužiti sudu EU-a, pri čemu je, kako podsjeća, Cerar do sada imao političku potporu stranaka.

Slovenska politika je do sada jedinstveno inzistirala da mora nastaviti započete pravne postupke. Hrvatsko očekivanje da će neki drugačiji raspored političkih snaga nakon izbora u Sloveniji to promijeniti i da će se otvoriti novi pregovori o sadržaju arbitraže čini se nerealnim. Zato je put prema tužbi jedino što u sadašnjim okolnostima preostaje Sloveniji, iako je u Uniji nepoželjno da se članice međusobno tuže”, ocjenjuje se.

Takva bi tužba, navodi “Delo”, zapravo “depolitizirala” arbitražni spor i opet ga vratila u “pravne” okvire.

Tužba nije bez rizika jer takvog predmeta na europskom sudu još nisu imali, ali bi se cijela priča time depolitizirala. Manevarski prostor Slovenije tužbom bi se proširio, a za Hrvatsku se ne bi zatvorila vrata u traženju nekog kreativnog rješenja koje bi omogućilo da dođe do implementacije presude, a da se Hrvatskoj ipak pruži častan izlazak iz situacije. U protivnom, došlo bi do latentnog sukoba Ljubljane i Zagreba, koji bi za koju godinu primorao Ljubljanu da možda blokira ulazak Hrvatske u Schengen ili eurozonu, a to ne bi bilo ni u čijem interesu, zaključuje vodeći slovenski list.

Slovenija je pokrenula postupak pred Evropskom komisijom u skladu s člankom 259. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, tvrdeći da Hrvatska, nepriznanjem i neprovedbom arbitražne odluke od 29. juna 2017., krši pravo Evropske unije, što Hrvatska argumentirano negira i što je na zahtjev Komisije naglasila i prilikom usmenog očitovanja o najavi slovenske tužbe.

Suprotno Sloveniji, koja tvrdi da je Hrvatska odbijanjem arbitražnog rješenja kršila evropsko i međunarodno pravo, te da je zato loš uzor zemljama na jugoistoku Evrope koje i same imaju međusobne sporove a žele u EU, Hrvatska je u svom izjašnjavanju pred Komisijom navela da je iz arbitražnog postupka, u koji je pred ulazak u EU ušla u dobroj vjeri, izašla nakon što ga je Slovenija kompromitirala i tako mu oduzela vjerodostojnost, ali da je otvorena za razgovore o rješenju bilateralnog spora, bilateralno ili pred nekom međunarodnom pravnom ustanovom.