BiH je do sada uspješno vratila višemilionsku diplomatsko–konzularnu imovinu širom svijeta

SARAJEVO, (Patria) - Diplomatsko – konzularna imovina bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ), zgrade i zemljište, procjenjena je na 266,4 miliona američkih dolara. Bosni i Hercegovini, prema načelima “Sporazuma o pitanjima sukcesije bivše SFRJ” kojeg su potpisale nekadašnje jugoslovenske zemlje, pripada 15% od te vrijednosti. Ovaj procenat se primjenjuje bilo da se radi o fizičkoj raspodjeli ili podjeli stečenih finansijskih sredstava.

Sekretar Ministarstva vanjskih poslova BiH i ovlašteni predstavnik države u Zajedničkom komitetu za raspodjelu diplomatsko konzularne imovine bivše SFRJ Adnan Hadžikapetanović za novinsku agenciju Patria objašnjava:

“Ta imovina je raspoređena prema geografskim regionima i raspodjela se vrši prema pripadajućim postocima u navedenim regionima. Regija OECD broji 67 nekretnina ukupne vrijednosti 201 milion američkih dolaza od čega bi BiH trebalo pripasti 30,15 miliona. Ostatak Europe po Sporazumu broji 6 nekretnina ukupne vrijednosti 20,9 miliona dolara, od čega bi BiH trebalo pripasti 3,135 miliona. Latino Amerika i Karibi po Sporazumu broji 13 nekretnina ukupne vrijednosti 11,4 miliona dolara, od čega bi BiH trebalo pripasti 1,71 milion. Azija po Sporazumu broji 7 nekretnina ukupne vrijednosti 9,1 miliona dolara, od čega bi BiH trebalo pripasti 1,365 miliona. Sjeverna Afrika po Sporazumu broji 6 nekretnina, ukupne vrijednosti 4,7 miliona, od  čega bi BiH trebalo pripasti 0,75 miliona američkih dolara. Afrika Južno od Sahare po tom sporazumu broji 24 nekretnine ukupne vrijednosti 19,3 miliona dolara od čega bi BiH trebalo pripasti 2,895 miliona.

Ovlašteni predstavnik države u Zajedničkom komitetu za raspodjelu diplomatsko konzularne imovine bivše SFRJ Hadžikapetanović objašanja i to koju je imovinu Bosna i Hercegovina dobila u dosadašnjem procesu raspodjele:

Ambasada u Velikoj Britaniji (10,9 USD), rezidencija u Austriji (1,8 USD), stan u Italiji (0,2 USD), ambasada u Kanadi (2,5 USD), rezidencija u Mađarskoj (0,6 USD), ambasada u Norveškoj (1,7 USD), kuća u SAD-u (1,2 USD), ambasada u Španiji (3,2 USD) ambasada u Turskoj (0,9 USD), ambasada u Keniji (1,6 USD), ambasada u Alžiru - BiH i RH u idealnim dijelovima 0,3 (ukupno 0,6 USD) te obeštećenje za Egipat (0,33 USD). Sve ukupno iznosi 25,23 miliona američkih dolara.

Hadžikapetanović kaže da se svi stečeni objekti nalaze na najreprezentativnijim lokacijama u navedenim gradovima i njihova današnja vrijednost je višestruka.

Prava zajednička prodaja

Ističe da, osim fizičke raspodjele, a na osnovu Odluke Vijeća ministara o pokretanju postupka zajedničke prodaje diplomatske i konzularne imovine bivše SFRJ za koju ne postoji zainteresiranost ni jedne države nasljednice bivše SFRJ u 2017. godini je započet postupak prodaje imovine u New Yorku (Stalna misija i rezidencijalni stan), u Bonu (Ambasada), u Bernu (Ambasada i Rezidencija) i Tokiju (Ambasada i Rezidencija). Prikupljanje ponuda se odvija putem međunarodne agencije za čiji angažman su sve države nasljednice dale saglasnost. Do sada je završena prodaja rezidencijalnog stana bivše SFRJ u New York-u po cijeni 12,1 miliona USD.

“Vrlo je važno da je ova prodaja završena, jer se radi o prvoj zajedničkoj prodaji ali je i sama nekretnina u proteklom periodu bila opterećena plaćanjem neophodnih troškova Korporaciji koja upravlja zgradom koji će se isplatiti Srbiji od primljenih sredstava od prodaje /Srbija je od 1992. do 2018. godine plaćala ove troškove kako bi nekretnina ostala u posjedu zemalja sucesora/. Raspodjela sredstava od prodaje po državama će se izvršiti u skladu sa pripadajućim procentima prema Sporazumu /BiH 15%/”, objašnjava Hadžikapetanović.

“Mi se svakako nadamo da će se prodaja uspjeti realizirati i da ćemo na tržištu postići bolji rezultat od procjenjene vrijednosti”, dodaje.

Adnan Hadžikapetanović 

Sekretar Ministarstvo vanjskih poslova BiH i predstavnik države u Zajedničkom komitetu za raspodjelu diplomatsko konzularne imovine bivše SFRJ objašnjava da za ostalu imovinu, koja je predmet prodaje, u proteklom periodu je bilo određenih ponuda koje nisu rezultirale potisivanjem kupoprodajnih ugovora. Ističe da se u samom postupku provodi i dokazivanje kredibiliteta kupca i postizanje što više kupoprodajne cijene.

“Kada budemo imali usaglašen /između potencijalnog kupca i svih država sukcesora/ kupoprodajni ugovor naša je pobaveza da isti dostavimo nadležnim institucijama u BiH na mišljenje i Vijeću ministara BiH na usvajanje. Isto tako, i druge države sukcesori imaju svoje interne procedure koje moraju provesti. Zbog svega, postupak je vrlo komplikovan, ali se na njemu intenzivno radi kako bi smo što prije došli do najbolje moguće ponude i završili potrebne procedure”, objašnjava Adnan Hadžikapetanović Patriji.

Imovina u Nju Delhiju, Moskvi i Braziliji

“U narednom period, dakle na sljedećim sastancima će se raditi na rješavanju pitanja raspodjele tzv. velikih kompleksa koji se nalaze u Nju Delhiju, Moskvi i Braziliji. Međutim, nakon obilazaka i održanih sastanaka u ministarstvima vanjskih poslova u Moskvi, Nju Delhiju i Braziliji postalo je jasno da raspodjela neće biti jednostavna zbog procedura zemalja prijema, interesa država (objekti na svim lokacijama su izrazito velike kvadrature, a neke zemlje sukcesori imaju posebne uslove u slučaju zajedničkog korištenja prostora i sl.), pripadajućih procenata po državama i dr. Rješavanje raspodjele ovih kompleksa se može riješiti samo ako se dođe do kompromisnih rješenja kojima će sve države biti zadovoljne. Upravo zbog složenosti se posmatraju i njima se razgovara u istom kontekstu”.

Hadžikapetanović ističe da je Provedba Aneksa B Sporazuma i rad Zajedničkog komiteta za raspodjelu diplomatsko konzularne imovine bivše SFRJ složen proces na kojima države sukcesori rade decenijama, ali ono što je suštinski važno za provedbu Aneksa B je da je to oblast u kojoj je urađeno dosta posla, da se sastanci Zajedničkog komiteta održavaju redovno (održano 19. zvaničnih sastanaka i veliki broj konsultativnih, pripremnih i bilateralnih susreta), da pet država nasljednica postižu potrebne kompromise što bitno utiče na bilateralne i regionalne odnose. To je, objašnjava, Aneks koji je u dobroj mjeri u prednosti u odnosu na neke druge oblasti iz Sporazuma. Napominje da se u nastavku procesa moraju rješavati vrlo komplikovane situacije u koje su uključene i zemlje prijema i cijeli posao nije nimalo lak.

“Dobrobit provođenja svih ovih aktivnosti je višestruka. Bosna i Hercegovina je u svijetu ovim procesom stekla imovinu na reprezentativnim lokacijama čija je današnja tržišna vrijednost višestruka u odnosu na procjene iz Dodatka Aneksu B, u procesu prodaje očekuje priliv značajnih finansijskih sredstava, sam proces je dokaz da je kompromis moguć te da je najvažnije kontinuirano voditi razgovore kako bi se došlo do rješenja”, kaže Hadžikapetanović.

Radna grupa za raspodjelu umjetničkih djela

U sklopu provedbe Aneksa B Sporazuma o pitanjima sukcesije djeluje i Radna grupa –eksperti za raspodjelu umjetničkih djela koja su se nalazila u objektima bivše SFRJ. Do sada su imali četrnaest sastanaka, a posljednji sastanak je održan u Sarajevu u decembru prošle godine. Sastanak je bio uspješan i naredni će se održati u Republici Makedoniji. Eksperti za raspodjelu umjetnina su do sada završili veliki dio posla i čak su u određenim fazama provedbe Aneksa B bili u prednosti u odnosu na samu raspodjelu objekata. Nakon što eksperti izvrše utvrđivanja kojoj državi pripadaju određena umjetnička djela, vrši se njihova primopredaja. Umjetnička djela se evidentiraju i čuvaju u diplomatskim predstavništvima BiH do konačne raspodjele odnosno završetka rada eksperata. Eksperti rade vrlo uspješno i sinhronizirano, a sva preuzeta umjetnička djela za BiH predstavljaju dragocjenu kulturnu baštinu od historijske važnosti.